- Lokacija i dalje čini ključnu razliku kad je riječ o sposobnosti tvrtki da prežive krizu
- Sedam od deset novih radnih mjesta pojavljuje se u malim tvrtkama
- U prošloj, kriznoj 2020. godini, čak je 900 milijardi dolara potrošeno online
Iako su države dosta pomogle svojim programima očuvanja radnih mjesta, mnoge male tvrtke su tijekom zaključavanja i u mjesecima koji su uslijedili iscrpile svoje zalihe novca i konačno shvatile važnost ulaganja u digitalne kanale prodaje.
Pandemija bolesti COVID-19 i zdravstvena kriza koju je izazvala, i koja traje sad već više od godinu dana, razne tvrtke je u raznim dijelovima svijeta pogodila na najrazličitije načine. Neki su profitirali, a neki su stavili ključ u bravu, zauvijek. U mnogo slučajeva, važna je bila i veličina pojedine tvrtke – male i srednje velike tvrtke (trgovine u manjim mjestima i četvrtima većih gradova, frizeri, postolari, kafići, boutique trgovine odjećom, restorani, pekarnice, itd.) teže su pogođene, kako samim razdobljem lockdowna u početku pandemije, tako i posljedicama koje su uslijedile (prekid lanaca opskrbe, nesnalaženje u nužnoj digitalizaciji poslovanja, gubitak kupaca, itd.) – propalo je čak tri puta više malih, nego velikih tvrtki.
Važno je gdje ste i što radite
Nije bilo nevažno ni gdje se tvrtka nalazi, što je još jednom potvrdilo prvi aksiom poslovanja (lokacija, lokacija, lokacija), a bome važno je bilo i u kojem sektoru tvrtka posluje. Dodajmo tome da je mnogim malim poduzetnicima nepoznanica bila i kako raditi putem interneta, i dobivamo prilično vjeran pejzaž „novonormalne” situacije.
Pravu „nijansu” tog pejzaža dobiti ćete kad shvatite da gotovo 90 posto tvrtki u svijetu (i u Hrvatskoj) čine upravo male i srednje velike tvrtke, što nam pokazuje i navedeno najnovije (peto po redu) istraživanje Mastercardova ekonomskog instituta, Uvid u oporavak: Ponovo pokrenuti i potaknuti malo poduzetništvo. (Recovery Insights: Small Business Reset) koje je analiziralo 19 većih svjetskih tržišta i pet industrija u kojima su male tvrtke pretežne, a izvedeno je obradom podataka o prodaji roba i dobara putem kreditnih kartica. U istraživanje je uključen i novi Mastercardov Pokazatelj učinka malog poduzetništva (Mastercard Small Business Performance Index) koji, uz parametre kao što su veličina tvrtke, lokacija, promet, broj transakcija i prosječna veličina transakcije, sve to još obrađuje i posebno dizajniranim algoritmom umjetne inteligencije.
Tko nije na internetu – ne postoji
No, veliki poremećaji donose i velike i inovativne iskorake. Možda najuočljiviji iskorak u našoj zemlji bila je digitalizacija ponude malih obiteljskih gospodarstava i pojava brojnih portala-tržnica koje su nastojale okupiti ponude što većeg broja malih poduzetnika, bilo da je riječ o njihovim profilima na Facebooku ili vlastitim malim internetskim trgovinama. To je bio i svjetski trend – tijekom lockdowna i poslije, broj malih tvrtki koje su prvi put počele poslovati putem interneta utrostručio se u odnosu na njihov broj prije pandemije. Usto, pojavilo se za čak trećinu više malih trgovina tijekom 2020., u usporedbi s 2019. godinom. Taj porast je gotovo za osam puta veći od broja novih velikih maloprodajnih tvrtki.
Oni su mali, ali jako važni
Utjecaj malih poduzetnika na gospodarstvo zemlje ne proizlazi samo iz njihova broja već i iz vještine stvaranja novih radnih mjesta. Prema podacima Svjetske banke, čak sedam od deset novih radnih mjesta na rastućim tržištima pojavljuje se u malim tvrtkama koje stvaraju i do 40 posto bruto domaćeg proizvoda. Gubitak radnih mjesta u malim i srednje velikim tvrtkama ima veće posljedice od gubitka radnih mjesta u velikim kompanijama i globalnim korporacijama, jednostavno zato što se ta radna mjesta puno teže nadoknađuju. Prema navedenom Mastercardovu istraživanju, oko trećine malih tvrtki u svijetu koje su se zatvorile tijekom lockdowna, ostalo je zatvoreno i nakon šest mjeseci, a petina ih je bila zatvorena i godinu dana nakon početka pandemije. Gledano lokalno, po pojedinim tržištima, to se razlikuje: u Americi zatvorena je četvrtina, a u Njemačkoj trećina malih tvrtki tijekom pandemije. Istodobno, u Njemačkoj je stradalo samo pet posto većih maloprodajnih tvrtki. U Hrvatskoj je, prema podacima Financijske agencije (infoBIZ baza) tijekom pandemijske 2020. godine zatvoreno 8296 mikro, malih i srednjih tvrtki – to je za gotovo 8 posto više ugašenih malih tvrtki nego prethodne 2019. godine (i gotovo 86 posto od ukupnog broja zatvorenih tvrtki u našoj zemlji 2020.).
Prodavati online danas je nužno
Dosta velik uzrok propasti manjih tvrtki tijekom pandemije nalazi se u njihovoj ovisnosti o lokalnim tržištima na kojima posluju i o priljevu gotovine u poslovanju. Velike tvrtke imaju više novca, lakše dolaze do kredita i posluju putem puno više kanala i na većem broju tržišta. Iako su države dosta pomogle svojim programima očuvanja radnih mjesta, mnoge male tvrtke su tijekom lockdowna i u mjesecima koji su uslijedili, iscrpile svoje zalihe novca i konačno (a neke i prekasno) shvatile važnost ulaganja u digitalne kanale prodaje. Male tvrtke koje se nisu digitalizirale ili su to učinile tek tijekom pandemije, vrlo su se malo okoristile prometom od 900 milijardi američkih dolara koji su potrošeni putem interneta tijekom 2020. godine. One koje su se digitalizirale (a to ih je učinilo čak 300 posto više nego prije pandemije) bilježile su porast ukupnog prihoda od pet posto i 4,5 posto u povećanju broja transakcija, u usporedbi s malim poduzetnicima koji se nisu digitalizirali. Usto, privukle su i više novih kupaca – čak 34 posto prodaje dogodilo se putem e-trgovačkih kanala, što znači da se taj porast poslovanja ne bi pojavio da su poslovale samo s poslovnicima u fizičkom svijetu.
Internetska trgovina postala je jedan od primarnih kanala prodaje i u našoj zemlji. U Hrvatskoj je tijekom 2020. godine 80 posto stanovnika u dobi od 16 do 74 godine koristilo internet, a od toga je, prošle godine, njih 55 posto kupovalo online kanalima. Upravo je trgovina internetom ili poštom, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, jedna od rijetkih trgovačkih struka u Hrvatskoj koja bilježi rast u 2020. godini i to na razini od 12,6 posto. Hrvatski građani preferiraju domaće internetske trgovine i sve više tvrtki iskorištava prednosti online prodaje pa ih 21 posto ima vlastiti komercijalni portal, a 22 posto hrvatskih tvrtki koristi u poslovanju neko od rješenja računalstva u oblaku.
Konkurencija je iz raja izašla
No, ubrzana digitalizacija poslovanja i relativno jednostavno pokretanje vlastite e-trgovine na internetu, dovela je i do golemog rasta konkurencije među svima koji se bave online prodajom. Broj takvih malih poduzetnika u svijetu porastao je za približno 32 posto tijekom 2020. godine, u usporedbi s 2019. To je osam puta više od broja velikih tvrtki koje su počele raditi putem interneta – njih se pojavilo samo četiri posto više u istom razdoblju. Velike tvrtke izvlače korist iz ekonomije razmjera i bore se s konkurencijom spuštajući cijene, dok malim poduzetnicima ne preostaje drugo doli raditi kreativnije, naći nišu i svoju ponudu učiniti što više jedinstvenom i što više personaliziranom. Naravno, ima i dosta malih poduzetnika koji svoju djelatnost jednostavno ne mogu raditi online, počevši od frizera, benzinskih crpki i restorana i svih drugih za čiji posao je esencijalan fizički, osobni kontakt s kupcem. Njima će trebati dodatno pomoći.
Svijet poslije pandemije
Ponovnim otvaranjem došlo je do novih promjena. Primjerice, mnogi restorani su povećali otvorene dijelove prostora („terase”) u kojem poslužuju svoje goste te time i prihod. Dogodio se i povratak turizma, najviše na gostima bližim lokacijama – Hrvatsku su ove godine preplavili, osim domaćih koji su nešto više putovali, turisti iz susjedstva – Njemačke, Austrije, Slovenije i Češke koji su odmor potražili u izoliranijem smještaju više klase (a izostali su, uglavnom, oni iz daljih krajeva, Azije i Amerike). Dogodio se i blagi porast poslovnih putovanja, u većim gradovima Amerike i Europe.
Da bi bolje uočio promjene koje se događaju u manjem poduzetništvu u fazi otvaranja nakon pandemijskih ograničenja, Mastercard je napravio poseban „Pokazatelj povratka na posao” (Back to Work Index) koji prati parametre kao što su osobna potrošnja na usluge koje pretežno pružaju mali poduzetnici – tvrtke kao što su krojači, kafići, pekarnice, frizeri, itd. Taj pokazatelj ima veću relevantnost u većim gradovima, s razvijenim poslovnim središtima. Podrška malim poduzetnicima jedna je od najvažnijih zadaća Mastercarda, tvrtke koja je odlučila u slijedećih pet godina u digitalnu ekonomiju uvesti bar 50 milijuna malih poduzetnika, među kojima mora biti bar 25 milijuna žena. U tu svrhu Mastercard je razvio edukacijski program Digital Doors kojim poduzetnicima pomaže u digitalizaciji poslovanja. Baš nedavno, Mastercard je izdvojio 25 milijuna američkih dolara pomoći za pet milijuna mikro i malih poduzetnika putem inicijative Strive.
Piše: Zvonko Pavić
