- Koliko god generacijski jaz može djelovati kao izazov u poslovnom okruženju, pravilno upravljanje može razlike između generacija okrenuti u svoju korist
- Različite generacije ponekad je dobro spojiti u isti tim, tako će se bolje razumjeti i nadopunjavati
- Gotovo da nema tvrtke koja se nije susrela s izazovom generacijskog jaza, stoga svaki dobar menadžer mora biti spreman na eventualne krizne situacije i ispravno rukovođenje različitih profila zaposlenika
Godina je 2023., a suvremeno poslovno okruženje, gotovo u pravilu, uključuje nekoliko različitih generacija. Katkad to može biti i izazovno jer svaka od tih generacija oblikovane su vremenom u kojem su odrasle te sukladno tome oni mogu imati različita očekivanja, komunikacijske stilove i perspektive. Generacije koje trenutno rade rame uz rame su:
Generacija Z (1997. – 2012.)
Milenijalci (1981. – 1996.)
Generacija X (1965. – 1980.)
Baby boomers (1946. – 1964.)
Generacijski jaz na radnom mjestu podrazumijeva razlike u ponašanju, radnim očekivanjima i slično, s obzirom na različite kontekste u kojima su ti ljudi odrastali. Primjerice, za razliku od baby boomera, generacija Z, koja je odrasla sa smartphoneom u rukama, vješta je s tehnologijom, ali za razliku od prethodnika nešto teže podnose autoritete.
Imati toliko generacija pod istim krovom može biti popriličan izazov za vlasnike tvrtki ili menadžere, no uspije li se harmonizirati suradnja svih tih različitih generacija i naći put uvažavanja i učenja jedni od drugih – to u konačnici može dati puno kvalitetniji poslovni output. Uvijek je dobro imati nekoliko različitih perspektiva i to utkati u poslovni put.
Različite generacije pod istim (poslovnim) krovom
Za početak, važno je biti svjestan te činjenice i biti svjestan što je pojedinim zaposlenicima bitno i zašto se ponašaju kako se ponašaju. Valja uzeti u obzir i činjenicu da ne postoji pristup koji će odgovarati svima, pa bi menadžeri trebali biti spremni na prilagođavanje.
Svakako treba težiti stvaranju radnog mjesta u kojem postoji razumijevanje i uključivost. Primjerice, možete organizirati „poslovne“ kave jednom mjesečno ili projekte koncipirati s timovima s različitim kompetencijama (i različitih generacijskih struktura).
Kvalitetna strategija upravljanja ljudskim potencijalima počinje s dobrim poznavanjem vaših zaposlenika, njihovih potreba, različitosti i slično. Ovo su te generacije:
1. Generacija Z – rođeni su s tehnologijom
Pripadnici generacije Z rođeni su između 1997. i 2012. Oni su rođeni s tehnologijom, odrasli su sa smartphoneom u rukama i na društvenim medijima. Ako vašem timu treba pripadnik takve generacije, važno je izgraditi snažan brend vaše kompanije, pogotovo na društvenim platformama. Generacija Z cijeni sigurnost posla, a u tvrtki naklon što se zaposle obično se zadržavaju između dvije i četiri godine. Pripadnici ove generacije vole dozu fleksibilnosti u načinu na koji obavljaju zadatke te radno doprinose poboljšanju procesa. Preferiraju fleksibilno radno vrijeme i okruženja koja drže do društvene odgovornosti i različitosti.
2. Milenijalci – recesija je oblikovala njihovo poslovno iskustvo
Čine trenutno najviše zaposlenika. Mnogi su počeli raditi tijekom recesije, što je uvelike utjecalo na to kako gledaju na svoje dugoročne karijere. Odrastali su u vrijeme internet revolucije, pa im je ugodnije komunicirati digitalno nego prethodnim generacijama. Važna im je misija tvrtke i društvena odgovornost, pa bi bilo dobro objasniti im kako tvrtka pridonosi boljitku. Također preferiraju mogućnost da posao obavljaju i izvan ureda te su skloniji tome da ih se procjenjuje na temelju njihovih rezultata umjesto sati provedenih u uredu. Cijene kada menadžeri imaju transparentan i otvoren pristup i izuzetno im je važna ravnoteža između privatnog i poslovnog života.
3. Generacija X – samopouzdani i marljivi radnici
Ova je generacija oblikovana evolucijom osobnih računala. Na glasu su kao samopouzdani i marljivi i ne kaskaju s upotrebnom tehnologije. Također žele dozu fleksibilnosti u obavljanju zadataka te preferiraju manje nadzora i veću autonomiju. Kako većinom imaju vlastite obitelji važna im je ravnoteža između posla i privatnog života.
4. Baby boomers – radna etika i fokusiranost
Rođeni nakon Drugog svjetskog rata, poznati su po svojoj snažnoj radnoj etici i fokusiranosti na cilj. Nisu odrasli uz računala, pa cijene interakciju licem u lice, iako će tehnologiju koristiti za zadatke povezane s poslom. Sigurnost radnog mjesta im je dosta važna, a više će od mlađih generacija cijeniti formaliziranije, strukturirano radno okruženje. Često su izvrstan izvor znanja u svojoj domeni i rado dijele svoju stručnost, stoga bi ih menadžeri trebali poticati da budu mentori mlađim zaposlenicima.
Poslodavci bi trebali znati iskoristiti prednosti svih generacija i izvući najbolje
Višegeneracijska radna snaga nudi značajne prednosti poslodavcima jer sa sobom nose mnogo različitih iskustava i kreativnih vještina rješavanja problema. Prilagođavanje radnog mjesta različitim generacijskim karakteristikama osigurat će da svatko može ostvariti svoj potencijal.
Svakako imajte u vidu različite komunikacijske preferencije i kanale. Mlađima je ugodno razgovarati digitalno, dok će stariji zaposlenici više cijeniti „old school“ pristup.
Uvijek je dobro iskoristiti znanje i iskustvo starijih zaposlenika, kako bi pomogli i obučiti mlađe generacije. Tome mogu pomoći različiti programi mentorstva kako bi se osigurao transfer znanja i stvorio okvir za uspješnu suradnju.
Uspješno upravljanje višegeneracijskom radnom snagom i privlačenje mlađih zaposlenika zahtijeva svijest o promjenjivim potrebama, spremnost da se prihvate novi načini upravljanja osobljem i privlačenje najboljih talenata. Sada je vrijeme za ta ulaganja kako bi se postavili temelji za dugoročni uspjeh.
