Vafli! To je to! Svi vole vafle. Tko ne bi htio da ga fini i topli dočekaju ujutro kad se probudi ili kad se vrati s posla? Potreban je samo pekač koji će imati spremnik za tijesto, a može ga se pokrenuti putem aplikacije na mobitelu. Kako se toga prije nisam sjetio? Nekog informatičkog znanja imam, znam gdje se povoljno mogu nabaviti grijači, imam prijatelja koji može složiti aplikaciju, to bi trebalo biti to.
Samo, kako da ovu ideju najlakše pokrenem u pravi biznis? Znam tko će to sigurno znati. Uzimam mobitel i zovem Dragana Petrica. On u BUG-u prati nove tehnologije, član je žirija na natjecanju startupova i zna gdje se mogu naći sponzori za ovako briljantne ideje. Zna sve što mi treba. Zasad neću otkrivati karte i reći mu kako namjeravam napraviti pametni pekač vafli. Kad imaš takvu ideju, dobro je biti nepovjerljiv. Dragan se javlja, a ja ću se praviti kao da se nešto okvirno raspitujem. Da, najbolje je tako.
Pozdrav Dragane. Baš pripremam jedan tekst o startupovima pa bih vas pitao za par savjeta kako bih mogao napisati tekst. Jer, zovem vas samo zbog teksta. Nemam nikakvu ideju sada, ma ni govora! Samo čisto informativno. U redu, krećemo. Recimo samo hipotetski da imam dobru ideju za budući proizvod i da sam okupio tim oko sebe. Kome da se javim?
– Pozdrav. Postoji nekoliko „adresa“ na koje bi se netko s idejom, timom i entuzijazmom trebao obratiti – za početak. Prva je, očekivano, Google.com, gdje treba istražiti postoji li već netko s istom ili barem sličnom idejom i kakva su mu iskustva, a ako ne postoji, provjeriti zašto ne postoji.
Upoznajte one uspješne – i one neuspješne
Potom je mudro pokucati na vrata svih onih koji su također imali nekakvu ideju, nekakav tim i nekakav entuzijazam, bilo da su uspjeli ili ne, te od njih doznati zašto jesu, ili zašto nisu uspjeli. Tek onda bi bilo dobro obratiti se i nekome „formalno“. Postoje investicijski fondovi, fondovi rizičnog kapitala (VC), namjenski EU fondovi, EU „grantovi“, poticaji resornih ministarstava i ostali izvori financiranja koji bi mogli biti zainteresirani za ulaganje u dobru ideju – valja ih sve proučiti. Uz to, dobro je odmah na početku stvoriti bliskost sa strukovnim medijima te potražiti tzv. „inkubatore“ i „hubove“ kroz koje je – često besplatno – moguće dobiti mentorstvo te izgraditi network nužan i za početni i za dugoročni vjetar u leđa, potreban za uspješnu realizaciju svake ideje.
Svakako je za ekipe s dobrom tehnološkom idejom dobar startni korak i prijava na razne natječaje startupa, među kojima je najpoznatiji Idea Knockout koji nudi uvjerljivo najveću medijsku afirmaciju ideje za sve natjecatelje, kao i mogućnost za ostvarivanje globalnog uspjeha za pobjednike natjecanja, osiguravanjem izlagačkog štanda na najvećoj svjetskoj smotri tehnoloških startupa, CES-u u Las Vegasu.
Kako se privlače investitori?
Guglam dok slušam sve ove savjete. Nemam vremena za čekanje. „Smart waffle machine“… Nema ničeg! Ha, ne mogu vjerovati da se nitko još nije sjetio nečeg ovako genijalnog! Sad bih trebao još privući investitore. Mislim, dobit je zajamčena, to će im valjda biti odmah jasno. Zanima me jesu li pametni kuhinjski uređaji nešto što se već probilo u mainstream, ali ne smijem pitati izravno za pekač za vafle. Moram pitanje postaviti zaobilazno.
Dragane, imali smo eksploziju appova, pa eksploziju AI startupova. Postoje li sad neki trendovi koji imaju veće šanse privući pažnju, zapravo još važnije – eure investitora?
– AI startupi trenutačno su doista u žiži interesa tehnološkog sektora na globalnoj razini. Kako Hrvatska, međutim, postaje prepoznata kao „europski hub“ za određene niše unutar tech industrije, poput onih vezanih uz razvoj softvera za automobilsku industriju, gaming, telekomunikacije, pa i neke još uže niše hardverskog usmjerenja, upravo u takvom „snajperskom“ ciljanju još užih sektora od generičkog razvoja appova ili AI-ja vidim šansu za privlačenje pažnje i novca. Dobar primjer su startupi poput Photomatha, Orqe, Gideon Brothersa, SofaScorea i ostalih koji rastu, koji su globalne atrakcije i koji su magnet za stjecanje korisnika, a samim time i priljev novca. Svi su oni „uboli“ nišu koju ili nije iskoristio nitko drugi na svijetu ili je, naprosto, rade najbolje na svijetu. Siguran sam da su onaj prvi korak – guglanje, to jest istraživanje tržišta i konkurencije – svi oni odradili izuzetno dobro.
Gdje prijaviti svoju dobru ideju?
Odlučio sam – kad napravim prototip svog pametnog pekača, prijavit ću se na Idea Knockout jer će mi to biti ulaznica da se moje vafle probaju i u Las Vegasu. Samo, da provjerim koliko se ozbiljno moram pripremiti da se probijem do Vegasa. Ne smijem baš podcijeniti konkurenciju.
Član ste žirija na Idea Knockoutu na kojem svake godine neki naš startup ima priliku predstaviti se na ogromnom CES-u u Las Vegasu. Kad se osvrnete i pogledate na prvi Idea Knockout, jesu li sami timovi napredovali?
– Jesu, svi do jednoga! Prvi pobjednici Idea Knockouta nedavno su se našli na Delloitovoj listi najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u široj regiji, dobar dio njih je na CES-u stekao poslovne partnere i narudžbe krucijalne za svoj razvoj, obarali su, nakon nastupa na CES-u rekorde na crowdfounding kampanjama, a Orqa, pobjednik Idea Knockouta 2018, ima ubilježenu i multimilijunsku investiciju u eurima do koje je došlo prije par mjeseci. Svi redom su danas afirmirani i izuzetno dobro poznati unutar tehnoloških krugova u regiji te su uzor mladima koji tek dolaze. Već i spomen njihovih imena – Albert Gajšak, Marin Trošelj, Ivan Jelušić… – izazivaju respekt čitave zajednice, pa i mnogo starijih kolega. Startupi s kojima su pobijedili na Idea Knockoutu i nastupili na CES-u danas su, zapravo, afirmirane tehnološke kompanije. Bitno je napomenuti da su i među onima koji nisu pobijedili mnogi stekli goleme uspjehe iskoristivši Idea Knockout kao odskočnu dasku. Među njima valja istaknuti Include, Me.mum, Zuluhood…
Uspješne priče iz Hrvatske
Čuo sam već za te startupove i stvarno su dobri. Gajšakove igračke već slažu ljudi diljem svijeta, na Trošeljevim STEMI robotima sa šest nogu uče se američki školarci, Jelušićeve ORQA naočale za upravljanje dronovima najbolje su na svijetu i želi ih američka vojska. Sve su to vrhunske ideje koje su pretvorene u vrhunske proizvode. Ipak, pametni pekač vafli je ipak dimenzija za sebe. On grabi puno šire i svoje mjesto može naći u svakom domu. Samo trebam složiti prototip, predstaviti ideju na nečemu poput Idea Knockouta i uvjeriti žiri da je pametni pekač vafli Next big thing. Znam što će me totalno istaknuti pred drugim pitcherima.
Dok ja žiriju predstavljam svoj proizvod, namjestit ću preko mobitela da im se ispeku vafli, pa na kraju mogu reći – „Ali, da ne govorim u prazno, najbolje je da i sami probate“. Onda će oni osjetiti taj zamamni miris friško pečenog tijesta, probati još topli proizvod s malo javorovog sirupa i sa sigurnošću odabrati pobjednika natječaja. Sad me samo zanima tko će mi od financijera i koliko dati da čim prije krenem s masovnom proizvodnjom. Petric sigurno zna tko bi me i kakvim sredstvima mogao lansirati.
Velika vijest za našu startup scenu bilo je osnivanje Fil Rouge Capitala, fonda čiji je zadatak tražiti dobre ideje nastale u Hrvatskoj i osigurati im sredstva. Koji su još fondovi tu i kakvim sredstvima raspolažu? Ako me prepoznaju, mogu li očekivati koju tisuću eura za dva, tri dobra pekač… ovaj, laptopa ili je limit ipak viši od toga?
– Fil Rouge Capital je investicijski fond koji je u Hrvatskoj ujedno i „službeni medijator“ Europskog investicijskog fonda, što znači da ima unaprijed alocirana sredstva namijenjena ulaganju isključivo u tehnološke startupe. Radi se o velikim sredstvima i svakako bi svaki startup, bez obzira na razvojnu fazu, trebao samoinicijativno stupiti u kontakt s FRC-om, od kojeg osim investicije mogu očekivati i spominjano mentorstvo i prve bitne korake u izgradnji networka. Od FRC-a se mogu očekivati investicije od 10.000 eura za startupe u početnoj razvojnoj fazi, pa do daleko većih iznosa za uznapredovale tvrtke. Ostali fondovi rizičnog kapitala ulažu isključivo „privatna“ sredstva, a jedan od najpoznatijih u nas je South Central Ventures. Takvi fondovi obično ulažu veće iznose i traže projekte koji već imaju stanovitu afirmaciju u zajednici. Nekada su u Hrvatskoj bili aktivni i „poslovni anđeli“, kroz udrugu CRANE, gdje je također bilo moguće dobiti privatne investicije, no dolaskom FRC-a i VC fondova ipak im je uloga na startupaškoj sceni donekle stagnirala.
Dobre priče vrijedne ulaganja
Dragana Petrica gledao sam i slušao već više puta u Kino Europi na Bug Future Showu gdje je s timom uspio dovesti stvarno velika imena tehnološke scene. Događaji su to koji su punili dvorane. Uz to, Dragan je i influencer na Linkedinu i mislim si – on bi mi svojim utjecajem mogao pomoći da jednom svi saznaju za moj proizvod. Želim prvo dokučiti kako razmišlja.
Jedno hipotetsko pitanje. U ovom trenutku imate 20 tisuća eura viška koje namjeravate uložiti u neki domaći startup. Kome ide vaš novac?
– Svim dosadašnjim pobjednicima te drugoplasiranim i trećeplasiranim timovima s Idea Knockouta. Posljednji među njima su Codelab s projektom Clockwork Briefcase, zatim sportski startup SportReact te pametni stol za ugostiteljske objekte Wingo. Među startupima koji nisu bili na tom natjecanju veliki potencijal za uspjeh vidim kod ekipe iza projekta Revuto, a među prijašnjim pobjednicima i sudionicima Idea Knockouta mislim da bi takvu investiciju imalo smisla ponuditi još i Iron Bullu i Me.mumu. Ostalim pobjednicima Idea Knockouta bi smisleno bilo ponuditi veće iznose, obzirom da su kroz godine prerasli gabarite od 20.000 eura.
Čini mi se kako je ovo jako dobro vrijeme za našu scenu. Nedavno je jedna od najvećih svjetskih vijesti bila kako Rimac preuzima Bugatti. Doživjeli smo da je vrijednog istarskog Infobipa prešla milijardu dolara. Čitam o ogromnim uspjesima Photomatha, Nanobita. Svi oni putokaz su da je i u našoj maloj zemlji stiglo vrijeme da se može doista uspjeti – i to na onaj američki način. Big time. Negdje sam čuo da Dragan Petric na svojim putovanjima posjećuje i recenzira restorane. Pitat ću ga nešto o tome i razgovor svesti na hranu jer ime će se i moj budući proizvod baviti. Samo da nije alergičan na gluten!
Dragane, koje je najpretencioznije jelo na koje ste ikad naišli prilikom obilazaka restorana?
– Jeo sam nekoliko puta u restoranima koje potpisuju slavni chefovi kakav je, primjerice, Gordon Ramsay. Na takvim mjestima vam često neko uobičajeno jelo – poput odreska – nastoje prezentirati kao jedinstveni spektakl od kojeg biste trebali pasti na dupe samo zato jer ste uz njega, primjerice, dobili i „pjenicu od šparoga“ ili „posteljicu od crvene leće“. Čak se i prilog – najobičniji pommes frites – opisuje u jelovniku biranim pjesničkim leksikom, uz navođenje sorte krumpira i temperature prženja u ulju, što je, meni, potpuna besmislica jer mi pommes frites ima i dalje okus po pommes fritesu. Više me impresionira bečki u Beču, bolonjez u Bologni ili krafna („berliner“) u Berlinu, makar bili s običnog street food kioska.
Priča o pekaču vafla
Odlično. Cijeni jednostavnu, a dobru hranu. Zato sam se ohrabrio i pomislio si – vrijeme je da mu kažem. Duboko udišem i izgovaram:
Dragane, a što kad biste čuli da netko planira napraviti pekač vafli. Ali ne bilo kakav, već pametni – da ga vrući vafli dočekaju kad god poželi?
– To je odlična ideja! Upravo to sam i rekao jednom timu Amerikanaca koji su mi prije pet, šest godina takvu ideju predstavili na CES-u u Vegasu. U međuvremenu je njihov Smart Waffle Maker postao veliki hit!
Ne mogu vjerovati što čujem. Brzo tipkam u Google. Smart Waffle Maker. Odmah mi izbacuje ne jedan, već više modela, ovisno o tome jeste li samac ili imate obitelj. Pa, tako se kaže! Waffle maker, a ne waffle machine! Sav potonuo, zahvaljujem se Petricu na razgovoru i mislim si kako je moja karijera startapaša propala i prije nešto što je počela, jer zapeo sam već na prvoj stepenici koju je spominjao.
Nadam se da će oni ozbiljniji od mene koji se žele probiti na tech sceni barem pošteno izguglati postoji li već negdje proizvod kakav su oni zamislili i da će poslušati neki od korisnih savjeta iz ovog teksta. Ali ako me netko pita, nisam ja krivo guglao. Ne, to mi ego ne bi mogao podnijeti. Reći ću da je sve stalo zato što svijet još jednostavno nije spreman za prvi pametni aparat za vafle made in Croatia.
Razgovarao: Oliver Vitko
