- Direktorica turističke agencije Arriva travel u intervjuu pojašnjava što nam je pandemija ostavila u naslijeđe
- Prosječna hrvatska obitelj s kontinenta traži svoj idealan odmor u skladu s mogućnostima, ali mora biti smještaj blizu plaže
- U vrijeme pandemije u agenciji su traženije nego inače bila putovanja u Dubrovnik jer su svi htjeli vidjeti taj grad bez gužve
U najproblematičnijim danima pandemije neprestano se pričalo o turizmu kao glavnoj slamki spasa posrnulog gospodarstva. Isto tako, neprestano se pričalo i o tome da će pandemija sigurno puno toga promijeniti. U tom razdoblju, osim turizma, velike probleme su imali i prijevoznici. Epidemiološke mjere su stopirale sve, pa tako i putovanja.
Situacija se polako vraća na staro, brojke o turističkoj aktivnosti su u uzlaznoj putanji pa većina turističkih djelatnika zadovoljno trlja ruke jer prognoze kažu da bi ova sezona mogla biti bolja od rekordne 2019. O predviđanjima za turističku sezonu, promjenama u navikama turista, kontinentalnom turizmu te prijevozničkoj djelatnosti pričali smo s Tamarom Černeka, direktoricom turističke agencije Arriva travel koja u svojoj ponudi nudi šarolik niz različitih vrsta putovanja.
Za početak, možemo li nakon dvije pandemijske godine pričati o oporavku turizma, odnosno o oporavku aktivnosti koje vežemo uz turizam?
“Svakako možemo reći da je tek 2022. godina prekretnica za turizam iako smo svi koji smo uključeni u tu djelatnost očekivali bolje rezultate puno ranije. Individualci su prepoznali Hrvatsku već prve pandemijske godine, gdje je dolazak turističkog vlaka iz Češke bio veliki poticaj svima koji smo direktno, ali i indirektno uključeni u tu djelatnost. Turizam uvijek nađe svoj put, makar za one najhrabrije. Međutim važno je naglasiti da još uvijek čekamo daleka tržišta. Daleka tržišta su nam bila važna za pred i post sezonu. Također, grupni segment se vraća puno sporije od očekivanog.”
Iako je već i prošle godine zabilježena iznimno dobra turistička sezona, što možemo očekivati ove godine? Kakva su predviđanja oko dolazaka turista?
“Smatram da ne treba turizam gledati kroz ostvarena noćenja, već moramo gledati širu sliku koja uključuje održivost turizma. Prepoznati smo kao destinacija koja ne teži masovnom turizmu i nadam se da će tako i ostati. Kada pričamo o ovoj turističkoj sezoni, svi očekujemo rezultate rekordne 2019. u ostvarenim dolascima i noćenjima. Iako trenutnu inflaciju prati povećanje cijena svih usluga i Hrvatska je u odnosu na neke zemlje na Mediteranu puno skuplja, sezona će biti jako dobra.”
Koja je osnovna razlika između domaćih i stranih turista? Što traže jedni, što drugi, odnosno što žele na svojim odmorima?
“Važno je naglasiti da su domaći gosti, po ostvarenim noćenjima na prvom mjestu. Dakle, jako su važan dionik hrvatskog turizma. U našoj agenciji, domaći gosti traže povoljnije hotele, razmišljaju o svom godišnjem odmoru puno ranije od stranih turista te gosti s kontinenta sve češće traže paket usluga s uključenim smještajem, autobusnim prijevozom i nezaobilaznom policom od otkaza putovanja. Kod stranih turista osjeća se određena rezerviranost prerano razmišljati o odlasku na godišnji odmor u stranu zemlju s obzirom na potencijalne restrikcije koje se mogu dogoditi (uvođenje testiranja, COVID potvrde…). Tako razmišljaju i naši gosti koji planiraju odlazak u inozemstvo – čekaju zadnji trenutak za konačnu potvrdu putovanja.”
Tijekom pandemije osim turizma kao krovne gospodarske aktivnosti, velike posljedice lockdowna i epidemioloških mjera su osjetili i prijevoznici. Kako je to izgledalo kod vas u Arrivi, a kakva je sad situacija?
“Pandemija je prijevoz putnika, našu glavnu djelatnost, bacila na koljena i svrstala u najpogođenije privredne grane. Uvođenje mjera koje su pomogle prevenciji širenja koronavirusa naše je poslovanje na dva mjeseca u potpunosti zaustavilo. U tom periodu smo bili bez prihoda s jedne strane i s velikim fiksnim troškovima i skrbi o 1400 zaposlenih u tri tvrtke koje djeluju u sklopu grupacije Arriva Hrvatska, s druge strane. Nakon ponovne uspostave prometovanja, kapaciteti za prijevoz putnika su nam prepolovljeni, no mi nažalost nismo mogli proporcionalno smanjiti troškove te je gomilanje gubitaka nastavljeno.”
“Ovakvu situaciju su donekle olakšale mjere Vlade Republike Hrvatske za očuvanje radnih mjesta, ali samo u manjoj mjeri budući da smo imali velike ulazne troškove (gorivo, cestarina, tehnički pregled vozila) kojima treba pridodati i troškove materijala za provedbu epidemioloških mjera poput dezinficijensa, rukavica, maski i slično, a istovremeno nam je broj putnika drastično smanjen, kako zbog limitiranog kapaciteta tako i zbog straha od zaraze i zbog prelaska na rad od kuće. Danas smo na 55 posto prometa iz referentne 2019. godine i suočavamo se s novim problemima u vidu kontinuiranog rasta cijene goriva i inflacije.”
Što su glavne aktivnosti Arriva travela? Što je najveći dio vašeg posla, odnosno kakva vrsta putovanja?
“Imamo šest poslovnica (Rijeka, Osijek, Split, Crikvenica, Krk i Požega) koje su specijalizirane za školska putovanja, putovanja autobusom i avionom, krstarenja, zimovanja i ljetovanja. Inozemni odjel pokriva segment dolaska stranih grupa, individualaca te organizaciju sportskih natjecanja. Korporativni odjel specijaliziran je za poslovna putovanja koja se ipak zadnja vraćaju s obzirom na kongresni turizam gdje se veliki sajmovi moraju puno ranije najaviti i organizirati, a posljednje dvije godine živjeli smo u dosta neizvjesnim vremenima za taj segment poslovanja.”
U svojoj ponudi imate i organizaciju školskih putovanja. Što su najveći izazovi s tim i je li se vratio interes škola za putovanja? Gdje se najčešće putuje, koliko dana?
“Školska putovanja su ovo proljeće doživjela pravu ekspanziju. S obzirom na to da smo mi izvršili povrat svih uplaćenih sredstava u 100-postotnom iznosu roditeljima, naši klijenti su to prepoznali. Imali smo toliko upita za ponude da, nažalost, na sve nismo uspjeli ni odgovoriti. Najčešće zbog nedostatka raspoloživih smještajnih kapaciteta ili nedostatka kvalitetnih vodiča. Osnovne škole isključivo putuju unutar Hrvatske, najčešće dvije do četiri noći, dok srednjoškolci traže destinacije na Jadranu ili u manjem broju planiraju odlazak u inozemstvo. Žao mi je što neki razredi nisu niti uspjeli otići na dugo željeno putovanje s obzirom na limitiranost smještajnih kapaciteta na Jadranu koji primaju učenike. Trebalo bi kvalitetnije komunicirati prema školama i apelirati da planiraju višednevna putovanja u listopadu ili travnju, kada se puno povoljnije može organizirati školsko putovanje. Lipanj, srpanj, kolovoz ili rujan su skuplji mjeseci i mnogi roditelji si to ne mogu priuštiti.”
Je li pandemija promijenila išta kad govorimo o turistički atraktivnim lokacijama? Je li neka destinacija možda dobila ili izgubila na interesu od strane turista?
“Važno je da svaka destinacija nudi svojim gostima raznoliku ponudu aktivnih sadržaja. Turizam kao grana doprinio je razvoju mnogih općina, gradova čak i regija. Ulagalo se mnogo i u pandemijskim godinama. Zadnje dvije godine turisti su ipak tražili izoliraniji smještaj, ali i destinaciju.”
“U protekle dvije godine „event destinacije“ su svakako izgubile puno više od ostalih. Nije bilo koncerata i ostalih manifestacija koji su brend određene destinacije. Tijekom pandemije, u našoj agenciji prodali smo ljetovanja u Dubrovniku više nego ikad. Svakako je bilo drugačije doživjeti Dubrovnik bez velikih gužvi što su naši putnici prepoznali kao priliku i odabrali upravo njega.”
Iz vašeg iskustva, kako izgleda najčešći odmor jedne prosječne hrvatske obitelji?
“Moramo razlikovati obitelji koje žive na moru i kontinentu. Mi s mora smo više „razmaženi“ obzirom da more uzimamo zdravo za gotovo. Prosječna hrvatska obitelj s kontinenta traži svoj idealan odmor u skladu s mogućnostima, ali mora biti smještaj blizu plaže. Ove godine pojačao se interes za rezervacijom ljetovanja uz kombinaciju autobusnog prijevoza. Uz svakodnevno povećavanje cijena goriva, putnici traže alternativne načine odlaska na more. Ljetovanja puno bolje prodajemo u poslovnicama na kontinentu s obzirom na to da mnogi na obali se direktno ili indirektno uključeni u iznajmljivanje privatnog smještaja te samim tim odlučuju se za godišnji odmor prije ili poslije sezone. To su sedmodnevni boravci u hotelima, uglavnom na bazi polupansiona ili privatni smještaj koji je obiteljima s malom djecom prilagođeniji i povoljniji.”
Je li, po vama, pandemija donijela išta dobro ili korisno za hrvatski turizam?
“U pandemiji smo se okrenuli sebi, međusobno smo intenzivnije surađivali, ponovno smo otkrivali ljepote Hrvatske i lokalni aduti su došli više do izražaja. Gosti su birali izolirane objekte u kojima mogu održati socijalnu distancu od čega su najviše profitirali privatni iznajmljivači, kampovi i nautički turizam. Uz navedeno, imali smo vremena da se posvetimo promišljanju o tome kakav turizam želimo sutra i vjerujem da smo počeli dugoročnije razmišljati i planirati te da ćemo se potaknuti pandemijom u budućnosti okrenuti održivijem turizmu i osobnijem pristupu gostu.”
“Nama kao agenciji donijela je bolju prepoznatljivost kao sigurnog i pouzdanog partnera. Naime, naši korisnici su se uvjerili u snagu Arrive travel i sigurnost koju pružamo kao dio DB grupe u trenutku kada smo im izvršili povrat svih uplaćenih sredstava u 100-postotnom iznosu. Nažalost, bilo je dosta onih koji su zloupotrijebili povjerenje korisnika što je za svaku osudu. Naš pošten i korektan pristup prema korisnicima tijekom pandemije je prepoznat i on već sada rezultira značajnim povećanjem novih korisnika jer su sigurnost i kvaliteta usluge najbolja referenca.”
Što mislite kakvi će biti turisti sutrašnjice? Što su trendovi koji ukazuju na potencijalne buduće promjene?
“Današnji turisti bukiraju svoja putovanja u zadnjem trenutku. Pandemija je unijela određenu neizvjesnost gdje se čeka zadnji trenutak kako bi se planiralo putovanje. Odjednom više nego ikad razmišljamo što bi moglo poći po zlu. Nadalje, tijekom epidemije manje se trošilo te su se akumulirala dodatna financijska sredstva koja turisti žele potrošiti na stvaranje uspomena. Onima koji si mogu priuštiti putovanja, cijena nije najvažniji faktor. Traže kako maksimizirati svoje putovanje „value for money“. Svaki ponuđeni smještaj provjeravaju na internetu kako je ocijenjen.”
Današnji turisti žele biti informirani. Sve važniju ulogu preuzimaju influenceri. Današnji turisti željni su putovanjima avionom, a pomalo se vraćaju kruzeri. U zadnje dvije godine uglavnom su svi istraživali ljepote zemalja u kojima žive te putovali automobilima na svoji godišnji odmor i sada traže nešto novo.
“Uslijed povećanja cijena naftnih derivata, avio prijevoz je osjetno poskupio. Međutim, avio šalter nam radi bolje nego rekordne 2019. godine. Putnici se sve teže odlučuju na kupovinu avio karata preko online portala jer im je važno dobiti sve neophodne informacije o putovanju, uvjete o zamjeni karata i refundacijama u slučaju otkaza te im je važno da iza njihove avio karte stoji ime i prezime osobe koja im je prodala tu kartu. Ono o čemu nisu prije razmišljali. Danas putnici nezaobilazno kupuju police od otkaza putovanja i putna zdravstvena osiguranja. To im daje sigurnost da bezbrižno počnu planirati putovanje.”
Kad putuju – kako turisti žele putovati? Što su im glavni kriteriji za odabir – cijena, udobnost…?
“Danas je jako važna ocjena pružatelja usluge na portalima i internetu, često glavni i jedini kriterij za odabir. Putnici se više ne zadovoljavaju bazičnim smještajem. Traže puno više. Informiraniji su. Danas i hosteli znaju biti skuplji od hotela s obzirom na to da su prepoznali želje i zahtjeve današnjeg turista. Mnogi danas traže putovanja avionom te se avio industrija bori s mnogim izazovima, primjerice kašnjenjima i otkazima letova, ne zbog nedovoljnog broja putnika već nedovoljno dobre logistike (nedostatka kadrova u zračnim lukama).”
U svojoj ponudi imate riječna krstarenja koja se sve više populariziraju, ali i dalje možda ne dovoljno. Kakav potencijal vidite u njima? Što ona mogu donijeti lokalnim zajednicama?
“U strategiji naše tvrtke jedna od smjernica jest kontinentalni turizam koji je nedovoljno razvijen u pojedinim županijama. Želja nam je uz suradnju lokalne zajednice promovirati upravo manje popularne destinacije koje putnicima nude doživljaj. Jedan segment jesu riječna krstarenja s ukrcajno/iskrcajnom lukom, primjerice u Vukovaru. Riječna krstarenja nudimo kao alternativa morskim gdje plove kruzeri s nekoliko tisuća putnika. Danas određeni broj putnika još uvijek traži manje masovan odmor i to je savršen nadomjestak.”
“Intimna atmosfera upoznavajući Dunavske prijestolnice riječnom stranom – savršeno. Putnicima s kruzera koji staju u Vukovar ili Osijek nudimo jednodnevne izlete u okolici, gdje imaju prilike upoznati lokalne OPG-ove kušati tradicionalne slavonske proizvode i iste kupiti. Ovom prilikom zahvaljujem se lokalnoj zajednici (TZ, OPG-ovima…) koji su prepoznali značaj tog segmenta turizma te zajedno nastupamo u kruzing promociji na domaćem i inozemnom tržištu. Pogledajmo kako je kruzing industrija izbrendirala neke destinacije, što znači da možemo i mi slično napraviti s hrvatskim riječnim lukama.”
Ostvarujete li suradnje s mikro, malim i srednjim poduzetnicima i ako da, kakve?
“Surađujemo s mnogim tvrtkama i obrtima. Naši putnici prepoznaju male restorane i lokalitete koji su dislocirani ako je usluga koja se nudi zadovoljavajuća. Tada ni cijena nije presudan faktor. Ne opraštaju se pogreške loše pruženoj usluzi te nama agencijama koji smo posrednici je iznimno važno s kim surađujemo. Naš osnovni posao je objediniti sve usluge (smještaj, prijevoz, razgled lokaliteta, restorane, vodiče…) i kreirati putovanje s kojeg će se naš putnik vratiti zadovoljan.”
“Ako samo jedan u lancu ne pruži zadovoljavajuću uslugu, odmah s putovanja dobivamo pozive. Nakon dvije godine smanjenog obujma poslovanja, vratio se svima nama posao te tek sada osjećamo posljedice restrukturiranja poslovanja svih dionika u turizmu. Mnogi dvije godine nisu radili i morali su se snaći i potražiti posao u drugim branšama. Sada imamo problem nedostatka adekvatne radne snage i to je najveći izazov sezone u svim segmentima turističke djelatnosti – odraditi sezonu sa smanjenim brojem zaposlenih. Radne snage jednostavno nema dovoljno.”
