- Istraživanje je pokazalo da inflacija, odnosno rast cijena izaziva zabrinutost kod čak 64 posto ispitanika
- Dvije trećine ispitanika navodi da troši više na namirnice za pripremu kod kuće u odnosu na godinu dana ranije
- No zabilježen je i optimizam jer 27 posto ispitanika vidi poboljšanje u svojoj financijskoj situaciji
Inflacija i potencijalni pad životnog standarda vodeći su izazovi za građane Hrvatske, pokazali su rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u travnju ove godine provela agencija Improve. Prema rezultatima istraživanja, inflacija odnosno rast cijena, predstavlja najveću brigu za čak 64 posto ispitanika, a smanjenje životnog standarda predstavlja izvor zabrinutosti za gotovo trećinu ispitanih.
Ovakvi rezultati istraživanja ne iznenađuju kada uzmemo u obzir geopolitičku situaciju i skok cijena energenata koji su snažno utjecali na sve gospodarske čimbenike. Naime, rezultati istraživanja pokazuju da su trenutni poremećaji na tržištu, energetska kriza i inflacija doveli do povećanja mjesečne potrošnje u 87 posto kućanstava ispitanika. Od tog broja, 43 posto navodi da je njihova potrošnja znatno veća, dok 44 posto navodi da je malo veća. Preostalih 10 posto ispitanika navodi da je potrošnja njihovih kućanstava na jednakoj razini kao i prije, a samo je tri posto smanjilo troškove.
Mladi se boje da neće moći podmirivati vlastite troškove i nezaposlenosti
Osim inflacije i pada životnog standarda, istraživanje MasterIndex je pokazalo da na listi stvari koje izazivaju zabrinutost kod građana visoko kotiraju korupcija i kriminal, za koji je 22 posto ispitanih građana izrazilo visoku zabrinutost. Na popisu su se pronašli privikavanje na euro kod 12 posto građana, zagađenje i ekološke katastrofe te povećanje broja izbjeglica (svaki kod po 10 posto ispitanih) te pad kvalitete obrazovanja (kod 8 posto ispitanika). S druge strane, istraživanje je pokazalo da građane više ne brine pandemija niti neka druga zdravstvena prijetnja.
Gledano prema dobnoj strukturi ispitanih u istraživanju, mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina najviše brinu nemogućnosti plaćanja vlastitih troškova i povećanja stope nezaposlenosti ili gubitka posla, dok osobe srednje i starije dobi više od prosjeka zabrinjavaju poremećaji u opskrbi energijom, smanjenje životnog standarda te kriminal i korupcija.
Utjecaj makroekonomskih događanja na zaposlenost ukazuje na značajne promjene u odnosu na prethodnu godinu. Prema rezultatima istraživanja, više je zaposlenih – onih koji rade za nekog drugog (73 posto, što je rast za 5 posto u odnosu na prošlu godinu), dok udio samozaposlenih iznosi devet posto. Upravo u tom segmentu veći je udio onih koji nisu osjetili nikakve ekonomske posljedice niti se boje loših ishoda po njihovo poslovanje.
Pozitivna financijska perspektiva
Primijećen je i porast potrošnje u gotovo svim kategorijama u usporedbi s rezultatima iz 2022. godine. Tako čak dvije trećine ispitanika navodi da troši više na namirnice za pripremu kod kuće u odnosu na godinu dana ranije. Na putovanja manje nego prije troši čak 37 posto sudionika u istraživanju, a na restorane 42 posto ispitanika. U padu je i dostava hrane (39 posto ispitanika na ovu uslugu troši manje nego prije), a slijede izložbe, kazališta, kino i koncerti (38 posto). Osim na namirnice, više se troši samo na internetske i zdravstvene usluge.
„Porast potrošnje u gotovo svim kategorijama svjedoči o dinamici tržišta. Kako bi uspješno odgovorili na raznolike potrebe potrošača, trgovci su suočeni s imperativom integracije različitih kanala poslovanja“, naglasila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Kombiniranje tradicionalnog poslovanja s digitalnim, uz pružanje širokog spektra metoda plaćanja, pomaže u uspostavljanju snažnijih veza s kupcima, širenju svijesti o brendu, diversifikaciji asortimana i prilagodbi cijena specifičnim zahtjevima tržišta. Naš cilj u Mastercardu je da naši partneri – bilo da su to banke, fintech tvrtke, telekomunikacijske kompanije ili trgovci – imaju sredstva i podršku za uspješnu prilagodbu ovom dinamičnom okruženju.“
Kada se osvrnemo na financijsku situaciju kućanstava, 34 posto sudionika u istraživanju smatra da im je financijska situacija lošija nego prije godinu dana, s naglaskom na starije osobe s nižim obrazovanjem. No, postoji i optimizam – 27 posto ispitanika vidi poboljšanje u svojoj financijskoj situaciji.
U usporedbi s prošlom godinom, rezultati su znatno optimističniji. Više je onih koji očekuju da će im financijsko stanje kućanstva biti bolje (31 posto, rast za 5 posto). S druge strane, iako 23 posto očekuje lošije financijsko stanje svog kućanstva, to je značajno manje nego godinu dana ranije (pad za 17 postotnih bodova).
Više trošimo na namirnice te pripremu obroka kod kuće i skloniji smo uštedama
Kako bi prevladali negativne efekte inflacije, ljudi se angažiraju na različite načine s ciljem ušteda. Najčešće se radi o kupnji na akcijama i rasprodajama (63 posto), uspoređivanju cijena u različitim trgovinama (55 posto) i češćoj pripremi obroka kod kuće (47 posto). Nešto više od trećine ispitanika smatra da nije vrijeme za veća ulaganja (37 posto), štede korištenjem uređaja u vrijeme jeftinije struje (36%) ili su općenito usmjereniji na uštedu energije više nego prije (33 posto).
Istraživanje je također otkrilo da su žene sklonije različitim načinima uštede u usporedbi s muškarcima – kupnji na akcijama ili rasprodajama, odricanju od kupnje kućanskih aparata, usmjerene su na uštedu energije i prodaju stvari koje ne koriste.
