- Jakov Kolega; MBA, osnivač je i direktor agencije Greengreen advisory d.o.o.
- Tvrtka je to koja okuplja stručnjake na području razvoja projektne ideje, pripreme projektne dokumentacije, prijava, praćenja i evaluacije projekata te provedbu projekata za neobveznike i obveznike javne nabave za sve EU fondove
- Specijalizirani su za izradu poslovnih planova, investicijskih studija i CBA analiza, a stručnjaci su u područjima zelenih i digitalnih ulaganja, uspostavi kružnih i održivih gospodarstava te izrade ESG strategije te Izvješća o održivosti. Greengreen je također član Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti
Jakove, za početak Vas molimo za kratko uvodno pojašnjenje što je ESG, za naše čitatelje koji nisu upoznati s pojmom.
ESG označava “Environmental, Social and Governance” – ekološki, društveni i upravljački aspekt poslovanja tvrtki. To je okvir koji se koristi za procjenu održivosti i društvene odgovornosti poslovanja. Dopušta investitorima, dioničarima i drugim dionicima da procijene kako tvrtke upravljaju pitanjima poput zaštite okoliša, odnosa s radnicima, etičkih normi i kvalitete upravljanja.
• Okoliš (Environmental – E): Ovo područje obuhvaća sve ekološke aspekte koji utječu na poslovanje organizacije, uključujući pitanja kao što su zaštita okoliša, upravljanje otpadom, emisije stakleničkih plinova, korištenje obnovljivih izvora energije, očuvanje prirodnih resursa i slično.
• Društvo (Social – S): Ovaj aspekt se odnosi na socijalne faktore vezane uz organizaciju, uključujući brigu o zaposlenicima, podršku raznolikosti i inkluzivnosti, zaštitu ljudskih prava, sigurnost na radu, odnos prema lokalnoj zajednici u kojoj organizacija posluje te druge socijalne aspekte.
• Upravljanje (Governance – G): Ovaj dio se bavi načinom na koji se organizacija upravlja, uključujući transparentnost u poslovanju, etičko ponašanje, upravljanje rizicima, odnos prema dioničarima, integritet uprave i odbora direktora te usklađenost sa zakonima i regulativama.
Čini nam se da je ESG u posljednje vrijeme dosta u fokusu zanimanja poduzetnika?
Posljednjih se godina u korporativnim krugovima, medijima, društvenim mrežama te drugim platformama mogu čuti izrazi održivo, odgovorno, zeleno, kružno, društveno prihvatljivo, društveno odgovorno i slično.
Ovo je direktna posljedica financijske krize iz 2007. godine i promjene dotadašnje investicijske paradigme na način da se teži ostvarivanju dugoročnijih i stabilnijih (održivih) financijskih prinosa umjesto isključivo što većih prihoda. Danas je vrijeme u kojem investitori, ali i poduzeća koriste sve više ne – financijskih pokazatelja kako bi donijeli ispravne odluke vezane uz investiranje, ali i uz poslovanje s partnerima i ostalim dionicima svog poslovnog eko-sustava.
Otkad su ESG strategije prepoznate? Je li riječ o novijem alatu ili se tvrtke služe njime već duže?
Razvoj ESG kao ključnog faktora u financijskom sektoru i poslovanju uglavnom je pojačan u posljednjem desetljeću. Investitori su postali svjesniji rizika povezanih s ekološkim, društvenim i upravljačkim pitanjima, a potražnja za održivim investicijama porasla je. To je rezultiralo većom pažnjom prema ESG kriterijima i razvojem različitih strategija koje tvrtke primjenjuju kako bi poboljšale svoje ESG performanse. ESG strategija označava pristup investiranju i poslovanju koji uzima u obzir tri ključna faktora koje sam ranije naveo: okolišne (Environment), društvene (Social) i upravljačke (Governance) aspekte.
Ovi faktori čine osnovu za procjenu održivosti i društvene odgovornosti poduzeća ili investicijskih projekata. Rezultati provođenja ESG strategije trebaju biti usmjereni ka društveno odgovornom poslovanju, smanjenju rizika od negativnih klimatskih posljedica i poboljšanju dugoročnih izgleda za uspješno poslovanje.
Godine 2016. stupio je na snagu Pariški sporazum kojim su klimatski neutralno i kružno gospodarstvo prepoznati kao ključni ciljevi za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva Europske unije. Europska komisija je objavila Europski zeleni plan koji određuje načela za postizanje održivosti gospodarstva Europske unije pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike, uz uspostavljanje standarda koji će to omogućiti na ujednačen i pravedan način.
Tu je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (eng. The Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD) prihvaćena 10. studenog 2022. godine. Ona predstavlja regulativu EU-a koja zahtjeva od svih velikih društva da redovito i transparentno objavljuju informacije o učincima svojih aktivnosti na okoliš i društvo te o rizicima održivosti kojima mogu biti izložene. Regulativa pomaže investitorima, potrošačima, kreatorima politike i drugim dionicima da procijene društvene, okolišne i upravljačke učinke poslovanja te učinke klimatskih rizika.
Oko 50.000 poduzeća bit će obuhvaćeno novom regulativom CSRD-a, u odnosu na trenutnih 11.700 poduzeća koji su obuhvaćeni prethodnom Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (NFRD). Poduzeća obveznici trebat će objaviti detaljne informacije o pitanjima održivosti, čime će se povećati odgovornost, omogućiti usporedivost i provjeru ESG podataka te olakšati prijelaz na održivo gospodarstvo.
Prema traženom principu dvostruke materijalnosti, poduzeća će morati izvijestiti o tome kako njihov poslovni model utječe na njihovu održivost i o tome kako vanjski čimbenici održivosti (kao što su klimatske promjene ili pitanja ljudskih prava) utječu na njihove aktivnosti. To će omogućiti ulagačima i drugim dionicima donošenje informiranih odluka o pitanjima održivosti.
Koja su sve poduzeća obveznici Izvješća o održivosti i koja je razlika između ESG strategije i Izvješća o održivosti?
ESG strategija usmjerena je na usvajanje i integraciju održivih praksi u poslovanje dok Izvješće o održivosti pruža detaljan pregled postignutih rezultata i utjecaja tih praksi na poslovanje poduzeća. Aktualne Direktive ne nalažu izradu ESG strategije već zahtijevaju godišnju izradu i objavu Izvješća o održivosti, međutim smatram da je ESG strategija temelj od kojeg treba početi. Strategija daje uvid u trenutno stanje te postavlja tzv „baseline“ poduzeća promatranog kroz ESG faktore. Daje pregled KPI-jeva koje u promatranom periodu poduzeće treba ostvariti. S druge strane, Izvješće o održivosti daje godišnji pregled ostvarenja promatranih kroz ESG kriterije.
Nova regulativa (CSRD) proširuje opseg obveznika na sva velika poduzeća. „Veliko poduzeće” može se definirati kao poduzeće unutar EU ili društvo kćer u EU-u poduzeća koje je izvan EU-a koje na datum bilance ispunjava dva od tri sljedeća kriterija:
• Neto prihod veći od 40 milijuna eura; i/ili
• Neto imovina (ukupna bilanca) veća od 20 milijuna eura; i /ili
• Više od 250 zaposlenika u prosjeku tijekom financijske godine.
Za 2024. godinu obveznici CSRD-a su sva poduzeća koja su bila obveznici NFRD-a (poduzeća s više od 500 zaposlenih), a za 2025. godinu sva poduzeća iz prethodnog teksta (više od 250 zaposlenih).
Jesu li mala i mikro poduzeća obveznici Izvješća o održivosti?
Trenutno srednja, mala i mikro poduzeća nisu obveznici predavanja Izvješća o održivosti.
Međutim, u poslovnom su odnosu s poduzećima koja su obveznici bilo da se radi o financijskim institucijama kod kojih se zadužuju ili da se radi o dobavljačima, partnerima ili sličnim poslovnim odnosima. Poduzeće koje je obveznik predavanja Izvješća o održivosti dužno je procijeniti sva poduzeća s kojima je u poslovnom odnosu kroz ESG kriterije, samim time i poduzeća koja nisu obveznici će dobrovoljno morati implementirati nekakav oblik samoprocjene ESG kriterija bilo kroz ESG strategiju ili Izvješće o održivosti. Stoga savjetujem i srednjim i malim poduzećima edukaciju oko ESG tematike i početak priprema temelja za izradu ESG strategije.
Zašto se sve više tvrtki odlučuje za ESG?
ESG, tj. okolišno, društveno i upravljačko poslovanje, postaje sve važnije jer tvrtke prepoznaju da uspjeh dugoročno ovisi o održivom poslovanju. Prvo, postoje ekološki izazovi poput klimatskih promjena koje zahtijevaju od tvrtki da preispitaju svoje prakse i prilagode ih kako bi smanjile negativan utjecaj na okoliš. Društvena pitanja, poput ljudskih prava i radnih uvjeta, također postaju sve važnija kako potrošači, investitori i regulatorna tijela postavljaju veće standarde.
Investitori su također sve više svjesni utjecaja tvrtki na društvo i okoliš te traže prilike za ulaganje koje su u skladu s ESG načelima. Također, transparentnost u vezi s tim pitanjima postaje ključna jer tvrtke koje su otvorene o svojim ESG praksama obično privlače više investicija i podrške.
U konačnici, ESG se promatra kao ključni faktor za održivost poslovanja u dugoročnoj perspektivi, a tvrtke koje ga ozbiljno shvaćaju često imaju i druge koristi, poput privlačenja talentirane radne snage i jačanja brenda.
Za kraj odlučuju se jer ima tako nalažu Direktive EU i sukladno svojoj veličini ili prisutnosti na burzi obvezni su na implementaciju ESG-a u svoje poslovanje te objavu Izvješća o održivosti.
Kako je naš fokus na mikro i malim poduzećima, možete li navesti prednosti uvođenja ESG-a za taj sektor?
Iako sukladno trenutno aktivnoj Direktivi mikro i mala poduzeća nisu obveznici integriranja ESG faktora u svoje poslovanje smatram da postoje brojne prednosti za izradu i implementaciju ESG strategije u mikro i mala poduzeća.
Uvođenje ESG-a donosi niz prednosti tvrtkama. Primjerice, tvrtke koje integriraju ESG faktore u svoje poslovanje često postižu dugoročnu financijsku uspješnost. To uključuje smanjenje rizika, poboljšanu operativnu učinkovitost i privlačenje investitora koji su usmjereni na održivost.
Nadalje, tvrtke koje se pridržavaju visokih ESG standarda imaju veću vjerojatnost privlačenja kapitala i podrške od strane investitora.
ESG pristup pomaže tvrtkama identificirati i upravljati raznim rizicima, uključujući one vezane uz okoliš, društvo i upravljanje. To može uključivati rizike od promjena zakonodavstva, reputacijske rizike i rizike povezane s klimatskim promjenama.
Osim svega navedenog, važno je istaknuti kako potrošači postaju sve svjesniji društvenih i okolišnih pitanja te preferiraju proizvode i usluge tvrtki koje djeluju odgovorno prema tim pitanjima. ESG prakse mogu pomoći tvrtkama da zadovolje očekivanja kupaca i osvoje njihovo povjerenje.
Lista benefita se nastavlja (smijeh). Integracija ESG načela često dovodi do poboljšane operativne učinkovitosti. Primjerice, usmjeravanje na smanjenje emisija stakleničkih plinova može rezultirati uštedama energije i resursa.
Mlađe generacije radne snage sve više cijene tvrtke koje imaju jasne ESG ciljeve. Tvrtke koje su posvećene društvenoj odgovornosti često privlače kvalitetne talente i zadržavaju motivirane zaposlenike.
ESG angažman može poboljšati percepciju brenda među potrošačima, investitorima i širom javnošću. Tvrtke koje se bave društveno odgovornim poslovanjem mogu izgraditi pozitivnu reputaciju, što može biti ključno za dugoročni uspjeh.
Uvođenje ESG-a stoga donosi raznolike koristi, kako financijske, tako i reputacijske, što doprinosi održivom poslovanju tvrtke.
Možete li nam navesti jedan konkretan primjer dobre implementacije ESG-a u neku malu ili mikro tvrtku?
Trenutno implementiramo ESG strategiju u jedno malo poduzeće jer su ocijenili da će im implementacija ESG-a pomoći identificirati rizike poslovanja. Pa smo tako identificirali veliku potrošnju energije u proizvodnji koju rješavamo instaliranjem solarne elektrane.
Identificirali smo upravljačke probleme određenih odjela koje rješavamo restrukturiranjem odjela te implementacijom određenih ISO standarda. Podižemo društvenu odgovornost ne bi li riješili prepoznati rizik teškog pronalaska adekvatne radne snage. Dajemo rješenja za uspostavu kružnog gospodarstva kod zbrinjavanja otpada. Smatram da ćemo ESG strategijom pomoći malom poduzeću i da se marketinški pozicionira kao održivo poduzeće te da ćemo uspjeti u namjeri da smanjimo troškove poslovanja kroz uštede te energetsku i resursnu učinkovitost.
Kako izgleda proces uvođenja ESG-a? Je li riječ o nekim konkretnim koracima? Mogu li vlasnici tvrtke imati svoje ideje o tome kakav ESG pristup žele ili je bolje točno slijediti neki set propisa i pravila?
Proces uvođenja ESG praksi je dugoročan proces koji mogu podijeliti u dvije faze. Faza izrade ESG strategije i faze izrade i objave godišnjih Izvješća o održivosti.
Pojednostavljeno, proces izrade ESG Strategije započinje dubinskom analizom gdje se analiziraju trenutne prakse i performanse tvrtke u vezi s ESG kriterijima. Identificiraju se ključni rizici, prilike i utjecaje tvrtke na okoliš, društvo i upravljanje. Radi se na samoprocjeni ESG kriterija ključnih osoba u tvrtki. Odrađuju se radionice, intervjui te ankete sa ključnim dionicima ne bi li dobili što više korisnih podataka koji se analiziraju. Izračunava se ugljični otisak poduzeća kroz dogovorene opsege. Usuglašavaju se KPI-jevi, SDG-jevi te materijalne teme. Usuglašavaju se mjere smanjenja CO2 otiska. Tada smo spremi na izradu ESG strategije i njenu objavu.
Drugi korak je izrada Izvješća o održivosti sukladno CRSD direktivi i sukladno ESRS standardima. Izvješće se radi na godišnjoj razini koje daje detaljan pregled postignutih rezultata promatranih kroz ESG faktore.
Što se tiče pitanja vlasnika tvrtke, idealno je kombinirati vlasničke vizije s pridržavanjem relevantnih propisa i pravila. ESG strategija trebala bi biti usklađena s vrijednostima vlasnika, ali također treba uzeti u obzir norme i očekivanja industrije. Pridržavanje pravila i standarda pomaže u stvaranju pouzdanog i transparentnog okvira, ali prilagodba strategije vlasničkim vrijednostima može povećati dugoročnu predanost i uspjeh.
Piše: Marijana Galovic / pisemo.hr
