- Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu temeljitu studiju utjecaja pandemije Covid-19 na poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća
- Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća ostvarila su u pandemijskoj 2020. godini 452 milijarde kuna prihoda, 12,9 milijardi kuna neto dobiti, 87 milijardi kuna izvoza te 32 milijarde kuna investicija
- U 2020. godini je, krizi usprkos, bilo 3.317 novih malih poduzeća više nego u pretkriznoj 2019. godini
Nakon 18 mjeseci života s pandemijom bolesti Covid-19 te brojnih restrikcija koje su iz tog suživota proizašle, lako je zaboraviti koliki je udar na svaki segment života, pa tako i onaj poslovni, Covid izazvao. No, sve do objave poslovnih rezultata – koja je upravo zbog pandemijskih razloga – bila prolongirana na rujan ove godine, teško je bilo procijeniti stvarne učinke pandemije na poslovanje upravo mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojih je u svim zdravim ekonomijama, pa tako i onoj hrvatskoj – najviše. Točnije, od nešto manje od 140 tisuća pravnih osoba registriranih u 2020. godini, mikropoduzeća (onih s do 10 zaposlenih) bilo je 125.000, malih poduzeća (s do 50 zaposlenih) bilo je 12 tisuća, dok je srednjih poduzeća bilo nešto manje od dvije tisuće. Mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u isključivo privatnom vlasništvu bilo je 2020. godine registrirano ukupno 137.786, i taj je segment tvrtki zapošljavao 609 tisuća ljudi, odnosno 76 posto ukupne zaposlenosti korporativnog sektora.
Ove brojke možda najjasnije govore koliko su mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici važni za zdravo gospodarstvo, a upravo to je ideja s kojom je kreiran Uplift.hr. Zato je Ekonomski institut, Zagreb ekskluzivno za Uplift.hr analizirao poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u 2020. godini, s posebnim naglaskom na regije i djelatnosti koje su bile posebno pogođene krizom.
Brojčani pokazatelji
Kada se usporede ekonomski pokazatelji u promatrane tri godine (u pandemijskoj 2020. te u 2019. i 2018. godini) vidi se rast broja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Povećavali su se i ukupna imovina tog sektora, dugoročne obaveze, masa isplaćenih neto plaća (i to usprkos smanjenju broja zaposlenih u 2020.), prihodi od državnih potpora, dobit poduzetnika koji su ostvarili neto dobit, gubitak poduzetnika koji su ostvarili gubitak te izvoz. Drugim riječima, krizi usprkos, u 2020. godini bilo je za 3.317 privatnih MMS poduzeća više nego u 2019. godini. Ta poduzeća su imala 34,5 milijardi kuna više imovine, i isplatila su 1,37 milijardi kuna više za plaće. U 2020. je u privatnim MMS poduzećima rasla čak i prosječna plaća te je iznosila 5.499 kuna, dok je ona u prethodnoj godini iznosila 5.118 kuna. Državne potpore su, zahvaljujući programima poticaja koje je tijekom 2020. provodila Vlada Republike Hrvatske, povećane s 1,48 na 2,98 milijardi kuna, odnosno uvećane su za 1,5 milijardu kuna. Prosječna državna potpora po privatnom malom poduzeću je tako u 2020. iznosila 21,6 tisuća kuna, dok je prosječna državna potpora po zaposlenom u privatnim MMS poduzećima iznosila 4,9 tisuća kuna.
Posebno je zanimljivo što kriza nije utjecala na ostvarenu dobit poduzeća iz ovog sektora koja su tu dobit i prije ostvarivala pa je tako iznos njihove neto dobiti u 2020. čak i neznatno porastao – s 31,41 milijardu koliko je zabilježeno u 2019. na 31,46 koliko je zabilježeno u 2020. godini.
Ako umjesto apsolutnih promatramo relativne pokazatelje, možemo zaključiti sljedeće: usprkos krizi, broj privatnih malih tvrtki rastao je za 2,5 posto. Narasla je i njihova ukupna imovina, i to za 5,6 posto, masa isplaćenih neto plaća je narasla za 3,6 posto, a izvoz 0,9 posto. Najveći rast među promatranim agregiranim poslovnim pokazateljima su zabilježile državne potpore koje su u 2020. narasle za čak 101,9 posto, nakon što su u 2019. u odnosu na 2018. godinu iskazale rast od 12,1 posto. Ukupan gubitak onih privatnih malih poduzetnika koji su ostvarili gubitke se pak povećao za značajnih 30,8 posto, dok je dobit poduzetnika koji ostvaruju dobit povećana za 0,2 posto. Konsolidirana neto dobit ukupnog MMS sektora je zbog povećanih gubitaka smanjena za 25,1 posto.
Pandemija je istovremeno najviše utjecala na smanjenje prihoda malih poduzeća koji su u 2020. iskazali pad od 4,3 posto. Kako bi privatni MMS poduzetnici apsorbirali taj šok, oni su smanjili broj zaposlenih za 3,6 posto, povećali dugoročne i kratkoročne obaveze za 3,6 i 4 posto, smanjili ukupne rashode poslovanja za 3,4 posto te reducirali investicijsku aktivnost za 12 posto.
Sve navedeno dovelo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti koju sektor privatnih MMS poduzeća stvara u ekonomiji. Nakon rasta od 10 posto zabilježenog u 2019., u 2020. ukupno izravno generirana dodana vrijednost privatnog MMS sektora je smanjena za 2 posto, sa 97,6 milijardi koliko je iznosila u 2019. na 95,7 milijardi koliko je ostvareno u 2020. godini.
Dobre vijesti za male poduzetnike
Usprkos smanjenju brojnih poslovnih pokazatelja malih poduzeća tijekom 2020., ovaj sektor je u 2020. dodatno istaknuo svoju važnost za ukupnu zdravstvenu sliku hrvatske ekonomije. Privatna mala poduzeća su tako u 2020. povećala svoj udio u zaposlenosti privatnog korporativnog sektora sa 74,3 na 76,1 posto. Povećao se i njihov udio u ukupnim prihodima (sa 70,1 u 2019. na 70,7 u 2020.), imovina (sa 77,2 na 78,7 posto), masa neto plaća (sa 71,5 na 72,9 posto), izvoz (sa 68,3 na 70,2 posto), investicije (sa 67,8 na 70,5 posto) i bruto dodana vrijednost (sa 69,7 na 70,5), uz istovremeno povećanje udjela ovog sektora u ukupnim kratkoročnim i dugoročnim obvezama ukupnog privatnog korporativnog sektora.
Takvi trendovi nam pokazuju da je kriza u 2020. više pogodila velika poduzeća, dok su mala poduzeća zahvaljujući svojoj fleksibilnosti u usporedbi s velikim poduzećima zabilježila ipak nešto manji udarac. Takav zaključak dodatno pojačava činjenica da se broj mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u ukupnim potporama namijenjenim korporativnom sektoru 2020. godine smanjio. Naime, u 2019. udio malih poduzeća u ukupno primljenim državnim potporama iznosio je 83,1 posto, da bi se tijekom pandemijske 2020. godine taj udio smanjio na 77,3 posto.
Tko je od malih prošao najbolje?
Prema rezultatima poslovanja privatnih mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća najsnažniji su udar krize 2020. godine pretrpjela srednja poduzeća, a najmanje su smetnji poslovanja osjetila mikropoduzeća. Ta je skupina najmanjih među malima jedina kojoj se broj poduzeća u odnosu na pretkriznu 2019. godinu povećao i to za 3,2 posto – a to znači da su upravo ta poduzeća odgovorna za ukupan rast broja poduzeća u ovom sektoru. Istovremeno, broj malih poduzeća se smanjio za 3,1 posto, a broj srednjih poduzeća za čak 7,3 posto. Ovakvi rezultati su vjerojatno posljedica osnivanja novih (mikro) poduzeća koja su u pandemijskoj recesiji prepoznala priliku za poslovni uspjeh. Privatna mikropoduzeća ujedno i bilježe najmanje smanjenje broja zaposlenih. U odnosu na 2019. u privatnim mikropoduzećima broj zaposlenih je smanjen za samo 0,5 posto, dok je u malim poduzećima broj zaposlenih pao za 3,7 posto, a u srednjim poduzećima za čak 7,3 posto.
Mikropoduzeća bilježe i najveće povećanje imovine, koja je u 2020. dosegla 327 milijardi kuna, što je 7,2 posto veće u odnosu na 2019. godinu. Ona ujedno bilježe i najveće povećanje isplaćene mase neto plaća, koja je u 2020. dosegla 11,9 milijardi kuna, što je za 7,2 posto više u odnosu na predrecesijsku 2019. Ova skupina poduzeća ujedno bilježi i najmanje povećanje dugoročnih obaveza u 2020. što je vjerojatno rezultat manje sklonosti banaka da mikropoduzećima odobravaju kredite. Istovremeno, ona su zabilježila najveću stopu rasta kratkoročne zaduženosti (9,7 posto), dok se kratkoročna zaduženost malih i srednjih poduzeća u 2020. smanjila.
Gdje se kriza najsnažnije osjetila?
Očekivano, krizu 2020. godine najsnažnije su osjetile primorske županije u kojima dominira turistička djelatnost koja je tijekom 2020. zbog značajnog smanjenja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja pretrpjela najveći udarac. Prema studiji EIZ, najveći udarac je pretrpjela Dubrovačko – neretvanska županija u kojoj se broj zaposlenih u 2020. smanjio za 14,6 posto, ukupni prihodi MMS poduzeća 36,9 posto, neto dobitak iz 2019. od 486 milijuna kuna se u 2020. pretvorio u gubitak od 488 milijuna, izvoz se smanjio za 64 posto, a novostvorena bruto dodana vrijednost za 47 posto.
Zbog razmjera gospodarske štete u toj županiji izazvane pandemijom, nije iznenađenje da je ta županija zabilježila najveće povećanje prihoda od državnih potpora. Državne potpore privatnim mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima su u toj županiji u 2020. iznosile 109,3 milijuna kuna, što je povećanje od 200 posto u odnosu na 2019. U prosjeku je svaki mali poduzetnik u toj županiji na ime potpora u 2020. uprihodio 25,5 tisuća kuna. Dubrovačka županija je bila najizloženija negativnom utjecaju pandemije zato što je u njoj najveći udio ekonomske aktivnost izravno ili neizravno vezan za turizam, ali i zato što je ta županija avio-turistička destinacija, a zrakoplovni promet je tijekom 2020. bio sveden na minimum i većina gostiju je u zemlju na odmor dolazila osobnim automobilima.
Značajna smanjenja poslovne aktivnosti u 2020. su zabilježile i sve druge primorske županije. Istovremeno, pojedine kontinentalne županije koje nisu orijentirane na turističku djelatnost ostvarile su u 2020. povećanje poslovnih aktivnosti prema svim relevantnim poslovnim pokazateljima. Posebice pri tome treba istaknuti Koprivničko-križevačku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku te Požeško-slavonsku županiju. Većina ovih županija povezuje usmjerenost na poljoprivredu i prehrambenu industriju pa je jedno moguće objašnjenje dobrih rezultata činjenica da se potražnja i potrošnja hrane i piće tijekom pandemijske 2020. uslijed zatvaranja gospodarstava povećala, što je dovelo do povećanja aktivnosti poduzetnika iz tih industrija tijekom prethodne godine.
U svega četiri županije u Hrvatskoj su mali poduzetnici tijekom 2020. ostvarili rast broja zaposlenika. Riječ je o Varaždinskoj županiji gdje je taj rast iznosio 2,5 posto, Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je taj rast iznosio 2,5 posto, Koprivničko-križevačkoj s rastom od 0,7 posto te Virovitičko-podravskoj u kojoj su mala poduzeća povećala broj zaposlenih za 0,8 posto. Kada je u pitanju rast prihoda malih poduzetnika u privatnom vlasništvu, izdvajaju se Vukovarsko-srijemska županija s rastom prihoda od 17,8 posto, Brodsko-posavska županija s rastom prihoda od 5,1 posto, Koprivničko-križevačka županija s rastom prihoda od 10 posto u odnosu na 2019. godinu, Požeško-slavonska županija s rastom prihoda od 4,6 posto te Osječko-baranjska županija s rastom prihoda od 3,9 posto.
Koje su djelatnosti najpogođenije?
Ponovno očekivano, najsnažniji pad broja zaposlenih i ukupnih prihoda bilježe privatna mala poduzeća u djelatnosti hotela i restorana te umjetnosti, zabave i rekreacije koje su bile najizravnije pogođene epidemiološkim mjerama.
Hoteli i restorani bilježe tako pad prihoda od 34,5 posto te pad broja zaposlenih od 12,2 posto. Nešto su bolje prošla poduzeća u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije koja bilježe pad prihoda od 29,1 posto i pad broja zaposlenih 11,1 posto. Slično smanjenje broja zaposlenih i ukupnih prihoda bilježi još i djelatnost administrativnih uslužnih i pomoćnih djelatnosti u kojima se nalaze putničke agencije i čarter poduzeća, a koja su zabilježila pad zaposlenosti od 7,2 posto i pad prihoda od čak 39,4 posto. Značajan pad i zaposlenosti i ukupnih prihoda bilježe još i poduzeća iz djelatnosti poslovanja nekretninama (-8,7 i -8,5 posto) te male trgovine na veliko i malo (-5,7 i -5,3 posto).
Jedine dvije djelatnosti koje u 2020. bilježe značajnije pozitivne pomake u poslovanju u odnosu na 2019. su rudarstvo i vađenje te građevinarstvo. Rast zaposlenih u malim poduzećima u građevinarstvu je tako iznosio 2,7 posto, a ukupni prihodi su rasli 6,2 posto, dok je u rudarstvu i vađenju rast zaposlenih iznosio 5,2 posto, dok su ukupni prihodi rasli 8,1 posto. Ovakvi rezultati poduzetnika u ove dvije djelatnosti se mogu objasniti njihovom pojačanom aktivnošću nakon potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku 2020.
