- Koja se vrsta poslovanja u ugostiteljstvu više isplati: obrt ili d.o.o.?
- Tko može otvoriti obrt, a tko može otvoriti d.o.o. – koje uvjete treba ispuniti prilikom otvaranja obrta?
- Što se događa ako nešto pođe po zlu – ako inspekcija ustanovi greške ili je potrebno platiti kaznu? Tko je u prednosti – obrt ili d.o.o.?
Pišu: Toni Milun i Veronika Galić
Otvaram ugostiteljski objekt – da otvorim obrt ili d.o.o.
Još prije desetak godina ugostitelji su uglavnom svoje poslovanje otvarali kao obrt, a danas je to ipak drugačije. Većina ugostitelja otvara trgovačko društvo, uglavnom društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), ili pak u nedostatku novca za d.o.o. neki ugostitelji pokreću jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Zašto je došlo do promjene i koje su prednosti i nedostatci oba oblika poslovanja objasnit ćemo u nastavku kroz priču o Peri i Mati koji su otvorili kafiće. Pero je otvorio obrt Kod Pere, a Mate društvo s ograničenom odgovornošću Kod Mate d.o.o.
1. Može li svatko otvoriti obrt ili d.o.o.?
Pero zna da ugostiteljstvo spada u vezane obrte i da kao vlasnik objekta mora zadovoljiti tri uvjeta. Prva dva uvjeta je zadovoljio: hrvatski je državljanin i ima završenu barem srednju školu, ali treći uvjet ne ispunjava – nema obrazovanje ugostiteljskog smjera. Srećom, za treći uvjet postoji dodatna mogućnost – Pero će na mjesto voditelja poslovanja zaposliti osobu koja ima barem srednju stručnu spremu upravo ugostiteljskog smjera.
Mate je ipak odlučio otvoriti d.o.o. i za to nije bilo posebnih uvjeta.
2. Tko plaća jeftinije knjigovodstvo?
Knjigovodstvo za obrt je dosta jednostavnije i zbog toga jeftinije. Zato Pero plaća i do 50% nižu cijenu usluge knjigovodstva od Mate.
3. Tko plaća veća davanja državi?
Pravo svakog poduzetnika je da odabere onaj oblik poslovanja koji mu je najisplativiji, a u to ulazi i odabir modela po kojem će platiti najmanje davanja državi. Postoje brojne kombinacije koje ovise o faktorima poput: broja djece i uzdržavanih članova, je li Mate zaposlen kao direktor u svom d.o.o.-u ili ne, isplaćuje li sebi plaću itd.
Uzmimo najčešći primjer u kojem je Mate zaposlen na mjestu direktora u svom poduzeću Kod Mate d.o.o. i isplaćuje sebi minimalnu propisanu plaću. Ako i Pero i Mate nemaju djecu onda su ukupna davanja državi otprilike podjednaka.
Ako Pero ima jedno dijete na svojoj poreznoj kartici tada plaća oko pet tisuća kuna godišnje manje poreza i prireza, s dvoje djece oko 12 tisuća kuna, a s troje oko 20 tisuća kuna. Pero je u ovom slučaju u prednosti u odnosu na Matu kojem djeca na poreznoj kartici ne utječu na davanja državi. Zato je savjet Mati: ako sebi isplaćuje minimalnu propisanu plaću i ima djecu, neka ih prijavi na poreznu karticu majke.
Ovo je vrlo pojednostavnjeni izračun koji nije uzeo u obzir mnoštvo ostalih faktora, a svaki ugostitelj će sa svojim knjigovođom napraviti osobni izračun i zaključiti što mu se više isplati.
4. Raspolaganje prometom
Ako obrtniku Peri danas zatreba 10 tisuća kuna u privatne svrhe, može ih uzeti iz ostvarenog prometa i potrošiti odmah. Mate ne može tek tako uzeti i potrošiti taj novac. Da bi došao do gotovine treba platiti porez na dohodak 10 posto i odgovarajući prirez. Ako živi u nekom mjestu bez prireza na 10 tisuća kuna koje uzima iz prometa odmah plaća 1000 kuna državi, a u Zagrebu bi platio 1180 kuna.
Napominjemo da će i Pero i Mate na kraju godine trebati napraviti godišnji obračun i platiti porez i prirez, ali ako novac hitno zatreba, Pero je tu u prednosti.
5. Što ako nešto pođe po zlu?
I došli smo da najbitnijeg razloga zbog koje se ugostitelji odlučuju otvoriti d.o.o. umjesto obrta.
Zamislimo situaciju u kojoj su oba kafića napravila prekršaj i trebaju platiti kaznu. Npr. dogodio se incident, kafići su tuženi i izgubili su spor vrijedan 100 tisuća kuna. Ni Pero ni Mate nisu u mogućnosti platiti tako visoke kazne.
Objasnit ćemo zašto je u takvim situacijama Mate u velikoj prednosti.
Pero je obrtnik i odgovara vlastitom imovinom. Ako ne može platiti dugovanje, dolazi do ovrhe. Kako Pero nema 100 tisuća kuna na računima, blokiraju mu se svi računi, dolazi do ovrhe njegove privatne imovine koja se prodaje i iz toga se podmiruje dugovanje. Srećom, prema zadnjem Zakonu o obrtu iz 2013. godine, nekretnine koje vlasniku obrta služe za obavljanje djelatnosti ili za stanovanje ne mogu se ovršiti. Ako Pero ima stan u kojem živi, vlasnik je poslovnog prostora u kojem se nalazi kafić i još posjeduje vikendicu i automobil, njemu se neće ovršiti ni stan ni poslovni prostor, ali ostaje bez vikendice ili automobila ili i jednog i drugog.
Mate je tu u prednosti, jer u d.o.o.-u postoji samo ograničena odgovornost. Ovršava se imovina koja je u vlasništvu Matinog d.o.o.-a, ali ne i njegova privatna imovina. Ako ne može izvršiti obaveze, njegovo trgovačko društvo Kod Mate d.o.o. ide u ovrhu. Bez dovoljno sredstava za plaćanje dugova Kod Mate d.o.o. ide u stečaj i gasi se. S gašenjem trgovačkog društva brišu se sva dugovanja. Mate je slobodan čovjek bez dugova i može otvoriti novi d.o.o.
Zamislimo da našem Peri ovršena sredstva nisu dovoljna da se podmiri dug. Očajan je jer ne može nastaviti poslovanje, ali je istovremeno snalažljiv i svakakve ideje mu padaju na pamet. Promisli da bi problem mogao riješiti tako da otvori novi žiro-račun u drugoj banci. Naravno da to neće moći napraviti jer dok ne riješi dugovanje u jednoj, ne može otvoriti novi račun u drugoj banci.
Ima Pero još aduta u rukavu. Računi mu jesu ovršeni, ali gosti u kafiću uglavnom plaćaju gotovinom. Pero odlučuje da neće stavljati novac od ostvarenog prometa na svoj žiro-račun, već će dobavljače plaćati gotovinom i dalje nastaviti poslovati.
Pero je i tu u zabludi jer su svi računi fiskalizirani i Porezna uprava lako uočava da se promet u kafiću odvija, ali novac ne sjeda na žiro-račun. Inspektorat zato dolazi u kontrolu i plijeni sva sredstva u gotovini.
Budući da je Pero obrtnik dužan je cjelokupnu zaradu uložiti u povrat duga. Tako Pero ostaje dužnik sve dok ne oplati svoj dug, moguće i do kraja života. Čak ako se u međuvremenu zaposli, ovršuje mu se dio plaće sve dok svoje dugovanje ne podmiri. To vuče i neke druge posljedice poput kreditne nesposobnosti – Pero dugo neće biti u stanju uzeti kredit.
Pero je u ovom slučaju prošao lošije i upravo to odgovaranje vlastitom imovinom glavni je razlog zbog kojeg se ugostitelji odlučuju za otvaranje d.o.o.-a.
6. Ostale razlike
Postoje i neke druge razlike, a navest ćemo samo neke: obrtnik Pero praktički ne prima klasičnu plaću i zato nema pravo na „minus“ na svom tekućem računu. Iz istog razloga se njegova kreditna sposobnost nešto drugačije određuje pa ponekad na teži način može doći do kredita.
Zamislimo da obrtnik Pero odluči otvoriti još jedan kafić. Da bi to ostvario, mora proći još jednom proceduru sličnu pri otvaranju obrta, dok je Mati dovoljno samo pronaći odgovarajući prostor i može odmah započeti s radom. Ali ako i Pero i Mate odluče zatvoriti svoju djelatnost, obrtnik Pero učinit će to na puno brži i jednostavniji način. Koštat će ga oko 200 kn i uz predaju samo jednog zahtjeva, Pero se riješio svog obrta, dok će Mate platiti značajno veći iznos Trgovačkom sudu, a procedura zatvaranja može potrajati i do godine dana.
Kratak usporedni pregled prednosti i nedostataka obrta i trgovačkog društva (d.o.o.) dan je u tablici.
Tablica:
| Obrt Kod Pere | Kod Mate d.o.o. | |
| Otvaranje ugostiteljske djelatnosti | Uvjet: obrazovanje ugostiteljskog smjera, barem srednja škola | Nema posebnih uvjeta |
| Plaćanje knjigovodstva | Jeftinije | Skuplje |
| Porezi i ostala davanja državi | Moguće niže plaćanja poreza i prireza | Nema prednosti |
| Raspolaganje novcem iz prihoda | Jednostavno | Nije jednostavno – treba se odmah platiti porez i prirez |
| Odgovaranje vlastitom imovinom | Da, velika opasnost. | Ne, daje veću sigurnost. |
| Proširenje poslovanja | Proceduralno zahtjevno | Jednostavno |
| Zatvaranje djelatnosti | Jednostavno i jeftino | Skuplje i dugotrajnije |
Da zaključimo, prije samog otvaranja ugostiteljske djelatnosti dobro razmotrite svoje mogućnosti s obzirom na propisane uvjete. Također uzmite u obzir troškove koji vas očekuju u vašem budućem poslovanju i ostale prednosti, odnosno nedostatke koje vam pruža poslovanje kao obrtnika ili kao vlasnika trgovačkog društva. Svakako se o navedenim pitanjima konzultirajte s odabranim knjigovodstvenim servisom i krenite hrabro u svijet poduzetništva.
Napomena 1: Poslovanje j.d.o.o. je slično kao d.o.o. pa u ovom tekstu nismo posebno isticali razlike.
Napomena 2: Pretpostavili smo da Perin obrt ostvaruje veći promet od 300 tisuća kuna u godini dana tako da nema mogućnost paušalnog plaćanja poreza i doprinosa – popularno poznatog paušalnog obrta.
