- Najviše nam nedostaju ljudski kontakti, druženje i zagrljaji, pokazalo je veliko online istraživanje MasterIndex
- Sve više kupujemo preko interneta i sve češće odgađamo veća ulaganja
- Novo normalno utjecalo je na opće raspoloženje stanovništva i pojačalo bojazni u pogledu onoga što nam nosi budućnost
S početkom pandemije stiglo je i novo normalno, zloguka fraza koja nam je još prije dvije godine bila potpuno apstraktna i teško pojmljiva. Novo normalno ipak je ušlo u naše živote, pokazalo što sve može i kako to izgleda u praksi. Zahvatilo je naš privatni i društveni život, mnogima je naopačke preokrenula karijere i posao, ali nas je ponajprije naučilo važnu lekciju – da u svakom trenutku moramo biti spremni na promjene, sviđale se one nama ili ne. Jednako nas je tako natjeralo nas da moramo naučiti razmišljati kako ćemo promjene i njihovu neizbježnost svladati i iskoristiti za vlastiti napredak. Posljedice su pandemije tu, dojmovi su dvojaki i teško da ćete pronaći dvije osobe koje sasvim jednako gledaju na promijenjene okolnosti profesionalnog i privatnog života.
Naravno, daleko smo od toga da možemo reći kako je sve to što se događalo sad iza nas. Još zbrajamo gubitke i dobitke te pokušavamo procijeniti dosadašnje učinke pandemije, ali i pokušati predvidjeti što nas čeka u bliskoj budućnosti, pa ipak, na temelju prikupljenih podataka, određene trendove možemo prepoznati. Veliko internetsko istraživanje MasterIndex koje je u svibnju 2021. za Mastercard provela agencija Improve izdvojilo je ključne čimbenike koji su oblikovali način života i rada u razdoblju novog normalnog. Rezultati su tog istraživanja prilično zanimljivi.
Novo normalno i društveni život
Krenimo od učinaka koji su epidemiološke mjere imale na društveni i obiteljski život građana. Prema istraživanju čak je 60 posto sudionika istraživanja izjavilo da im u novom normalnom nedostaju socijalni kontakti i društvena okupljanja. Internet i društvene mreže naprosto ne mogu utažiti ljudsku potrebu za društvenim kontaktom, pogotovo među starijima. Naime, pripadnici su najstarije skupine sudionika u istraživanju, ljudi između 50 i 55 godina, istaknuli da im nedostaje fizički kontakt: rukovanja, dodiri i zagrljaji te obiteljska druženja. Najmlađa skupina ispitanika, oni između 18 i 29 godina, rekli su kako im najviše nedostaju noćni izlasci, festivali i koncerti.
S druge strane, ako gledamo pozitivne učinke epidemioloških mjera, čak je 59 posto ispitanika izjavilo da su sretni jer sad više vremena provode u krugu obitelji. Još je jedan pozitivan učinak epidemije, koji je istaknulo 52 posto ispitanika, činjenica da je sad mnogo više usluga dostupno putem interneta. Na trećem je mjestu dobrih strana novog normalnog to što ljudi sad mnogo više vremena provode u aktivnostima na otvorenom. Još je jedan ohrabrujući pokazatelj proizišao iz pandemijskog okruženja više solidarnosti među ljudima i spremnost na pomaganje drugima. Jedan je od primjera to što se velik broj ispitanika, 28 posto, okrenuo kupnji namirnica od domaćih OPG-ova.
Učinci pandemije na ekonomske aktivnosti
Kad se bavimo trendovima proizišlima iz novog normalnog, ne možemo zanemariti gospodarske učinke pandemije, konkretnije kako su nove okolnosti utjecale na ekonomske aktivnosti, poslovanje i poduzetništvo. U okviru istraživanja MasterIndex 63 posto ispitanika radi za poslodavca. U tom je kontekstu zanimljiv podatak da je većina ispitanika (60,6 posto) i tijekom pandemije nastavila redovito dolaziti na posao, a samo je 9,4 posto ispitanika posao obavljalo od kuće. Preostalih 29,9 posto naizmjenično je radilo kod kuće i na svojem uobičajenom radnom mjestu. Manje veseli podatak da je od 63 posto zaposlenika kod poslodavca čak 34 posto izrazilo strah zbog mogućnosti gubitka posla, što je ipak sedam postotnih bodova manje u odnosu na isto istraživanje provedeno u rujnu prošle godine.
U ispitanika koji se bave nekim oblikom poduzetništva 55 posto je izjavilo da nisu osjetili nepovoljne posljedice u svojem poslovanju te da se ne boje za opstanak svojeg posla. No, nemali broj ispitanih poduzetnika, odnosno 30 posto, ipak strahuje da će morati zatvoriti svoju tvrtku ili obrt. U razdoblju je koje je obilježilo novo normalno 10 posto ispitanika bilo prisiljeno privremeno obustaviti svoje poslovanje, a 6 posto trajno je prestalo s radom.
Što nas najviše plaši u razdoblju novog normalnog?
Osim općeg gospodarskog stanja nove okolnosti i novo normalno donijeli su znatne promjene u općem raspoloženju stanovništva i pojačale bojazni u pogledu buduće životne perspektive. Naime, većina sudionika istraživanja složna je po pitanju da će pandemija imati nepovoljne učinke na mentalno zdravlje stanovništva. Strah za mentalno zdravlje je nešto što svakako treba shvatiti ozbiljno, a s time je povezan i dodatno zabrinjava podatak da se čak 44 posto ispitanika pribojava pada u kvaliteti zdravstvene skrbi. Osim psihičkog zdravlja i brige za zdravlje u cjelini sudionike istraživanja, njih 43 posto najviše zabrinjava rast cijena.
Iako je tek manji postotak sudionika u istraživanju u razdoblju novog normalnog počeo raditi isključivo od kuće, čini se da osjećaj isključenosti i izolacije nije vezan samo za ostanak kod kuće kad su u pitanju poslovne obveze. Novo je stanje i sve što je iz njega proisteklo u 45 posto ispitanika dovelo do osjećaja izoliranosti i isključenosti. Tu je u prvom redu riječ o mlađem dijelu sudionika istraživanja, a mnogo ispitanika, njih 35 posto, tvrdi da osjećaju tjeskobu zbog opće situacije izazvane pandemijom. Važna je stavka pronalazak ravnoteže između privatnog i poslovnog života što ponajprije pogađa ljude koji rade od kuće. Naime, čak 19 posto kaže da ih, otkako rade od kuće, muči osjećaj da „ne mogu otići s posla“. Straha od budućnosti nisu pošteđene ni mlađe generacije. U pripadnika najmlađe skupine ispitanika u istraživanju, onih do 29 godina, 33 posto se boji kako će pandemija utjecati na obrazovni sustav. Istodobno velik postotak mladih, čak 43 posto ispitanika, strahuje od gubitka radnog mjesta.
Promjene u potrošačkim navikama
Novo normalno utjecalo je i na potrošačke navike, ne samo zbog toga što nemamo gdje potrošiti novac, nego i zato što je, 44 posto prema rezultatima istraživanja, dobar dio stanovništva primijetio pad prihoda u kućanstvu. Trend smanjenja prihoda doveo je do toga da je 57 posto odustalo od većih ulaganja, bilo da je riječ o većoj kupnji za potrebe vlastita kućanstva bilo za osobne potrebe. Osim na potrošačke navike novo normalno je utjecalo i na navike u plaćanju. Nove navike u načinima plaćanja komentirao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj.
Pandemija je potrošačima dala priliku da razmisle o svojim navikama, ujedno i o načinu na koji njihova potrošnja utječe na druge, društvo u cjelini i na okoliš. Ovi podatci potvrđuju snažan trend povećanja internetske kupovine koji se nastavio i nakon razdoblja ukidanja epidemioloških mjera. Isto se dogodilo s beskontaktnim i bezgotovinskim plaćanjima. Promjene u navikama plaćanja građana koje je izazvala pandemija već pokazuju znakove pretvaranja u trendove.
Najveća promjena zabilježena je u segmentu internetske kupovine. Prema posljednjim se podatcima više ljudi odlučuje za internetsku kupovinu pa znatnih 41 posto ispitanika kaže da je u razdoblju novog normalnog počelo češće kupovati preko interneta nego što su to činili u pretpandemijskom razdoblju, a 46 posto ispitanika češće plaća karticama.
