Turizam se ipak vratio ove godine, ali turisti sad imaju neke nove zahtjeve. Znate li što traže turisti novog doba i kako im to najbolje ponuditi?
Pretpostavimo na trenutak da ste mali poduzetnik koji živi i radi u Hrvatskoj. Realno, izgledi su da smo pogodili prilično su veliki, pogotovo s obzirom na činjenicu da je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2019. u mikropoduzećima te malim i srednjima poduzećima u nas radilo nešto više od 700.000 ljudi s godišnjim prihodom od oko 63 milijuna eura.
Dakle, mali ste poduzetnik, a posao vam je usko vezan za turizam. Opet, vjerojatnost da smo pogodili u izradi profila ostaje znatna jer je dobro poznat podatak da je turizam jedan od naših najvažnijih gospodarskih stupova. Nemojmo se lagati, turizam jest, s naglaskom na jest, naš najvažniji gospodarski stup s udjelom u BDP-u nešto većim od 20 posto koji usto izravno ili neizravno zapošljava zastrašujući broj Hrvata i Hrvatica.
Ako smo i dalje na dobrom tragu, nećemo pogriješiti ni ako pretpostavimo da ste tijekom posljednjih 10 godina digli kredit i uložili u smještajne kapacitete. Stara strategija Zimmer frei više ne pali: turisti su počeli tražiti više, konkurencija je postala ljuća, poticaji su bili dobri. Zašto ne, pomislili ste. Osim toga, vjerojatno ste računicu stavili i na papir. Izračunali ste da će se ulaganje isplatiti nakon točnog određenog broja novih turista koje ćete namamiti u svoj apartman.
Iskoristili ste i usluge barem dvaju svjetskih servisa za rezervacije jer ste shvatili da nema smisla biti vjeran samo jednom kad u stvarnim primjerima oko sebe vidite da bolje prolaze oni koji se koriste dobrobitima obaju platforma. Međutim, tu ste negdje s ulaganjima u prisutnost na internetu otprilike i stali jer vam, realno, nije trebala. Sve je išlo glatko – jedna rekordna turistička sezona za drugom.
Onda se dogodilo nešto nepredviđeno. Neki analitičari to zovu crnim labudom, neki izvanrednim stanjem, ali jasno vam je – posljednjih godinu i pol dana teško smo mogli predvidjeti i već sad smo sigurni da će buduće generacije o ovom vremenu jednog dana učiti onako kao što smo mi učili o španjolskoj gripi. Svijet je ostao paraliziran, turisti su ostali doma. A vi ste, kao i brojni drugi koji od turizma žive, najblaže rečeno, izvisili.
Crne prognoze
U razdoblju koje je uslijedilo statistička je crna kronika preplavila naslovnice novonormalne stvarnosti. Pričalo se da smo u prošloj godini zabilježili jedan od najvećih padova BDP-a u Europi, da ćemo se iz krize izvlačiti godinama te da svijet više nikad neće biti isti. Nemojmo se lagati, sve je to istina.
Zabilježili smo pad od gotovo 10 posto, a gubitke su u najvećoj mjeri osjetili upravo ljudi čiji je posao izravno povezan s turizmom. Da, iz ove ćemo se krize izvlačiti godinama. Prema procjenama Instituta za turizam situacija će se u normalu početi vraćati tek negdje iduće godine, odnosno kad europska gospodarstva iz kojih nam stiže najveći priljev turista počnu ponovno stvarati dobitke.
I da, na kraju krajeva, svijet više nikad neće biti isti. Točnije, mi nećemo više nikad biti isti. Ti silni mjeseci koje smo proveli pod ključem u izolaciji u znatnoj su se mjeri odrazili na način na koji razmišljamo, radimo, kupujemo, putujemo, izlazimo, jedemo, pijemo, vježbamo, opuštamo se, učimo… Ukratko, promijenili su se naši obrasci ponašanja, a s njima su se promijenila i očekivanja koja kao potrošači imamo prema robi i uslugama koje kupujemo ili, ako hoćete baš plastično, promijenio se način na koji trošimo novac.
Novi tip čovjeka za eru novog normalnog
Možda se pitate zašto je važno o tome i dalje govoriti. Razlog je vrlo jednostavan: jer će se to izravno odraziti na vaš uspjeh, profil gostiju koje ćete imati i njihove potrebe koje ćemo kao društvo u tolikoj mjeri ovisno o njihovu novcu morati zadovoljiti.
Za početak tu je recesija koja ide ruku pod ruku s ograničenjima pod kojima smo živjeli. U iščekivanju smo rasta nezaposlenosti. Uzmemo li u obzir samo najoptimističnije procjene, prema studiji koju je proveo McKinsey, čak će 25 posto radnika morati promijeniti zanimanje zbog promjena na tržištu rada.. Ljudi su počeli masovno štedjeti. Tijekom pandemije uštedjelo se 3 milijarde dolara više nego u istom razdoblju prošle godine i to nije vijest dobra koliko se možda na prvi pogled čini. To znači da su ljudi postali oprezniji i manje spremni trošiti.
Veliko istraživanje EY Future Consumer Index pokazalo je, primjerice, da golema većina ispitanika, kad je u pitanju kriterij za planiranje budućih putovanja, dostupnost smatra najvažnijom stavkom. Slijede zatim zdravlje, pa pitanja za brigu o planetu i održivosti, a tek onda, s alarmantnih 12 posto, dolazi važnost iskustva!
Usporedimo li sad te podatke s podacima da će i do 25 posto radnika i u budućnosti od kuće raditi najmanje pola radnog tjedna, zatim i na to da, prema McKinseyju, trećina tvrtka namjerava otkazati svoje dugoročne ugovore o najmu, da će se čak 20 posto poslovnih putovanja, inače najlukrativnijeg izvora prihoda za zrakoplovne tvrtke, trajno srezati te da je općenito došlo do velikog povratka na privatni tip prijevoza, dolazimo do još jednog važnog parametra koji se odnosi na profil naših gostiju – kako domaćih, tako i stranih.
Sreća u nesreći je ta što mi, za razliku od naših najljućih konkurenata, tradicionalno privlačimo goste koji u Hrvatsku dolaze osobnim automobilima. Hrvatska će, prema rezultatima istraživanja Instituta za turizam, potencijalno kapitalizirati svoje brojne prednost. Ovaj put treba iskoristiti činjenicu da smo zemljopisno blizu važnim emitivnim tržištima, što nas čini razmjerno lakše dostupnima cestovnim prijevozom za razliku od brojnih drugih konkurentskih odredišta na Sredozemlju. Naime, do potpunog prestanka opasnosti od bolesti COVID-19 može se očekivati da će se sva odredišta koja bitno ovise o zračnom prijevozu znatno sporije oporavljati zbog takozvanog sindroma „blizine doma“, a prema kojemu je sklonost putovanjima daleko od doma u vremenima krize i neizvjesnosti smanjena.
Iduća stavka koja u velikoj mjeri utječe na ponašanje potrošača odnosi se na digitalizaciju, postupak koji je korona požurila diljem kugle zemaljske. Tako su se čak i pripadnici starijih generacija, koji su dosad uglavnom zazirali od e-kupovine, ozbiljno uhvatili svojih prijenosnog računala kad je u pitanju trošenje novca. To se, dakako, odnosi i na usluge u turizmu. Otprilike 70 posto svih novopridošlica u digitalni svijet kani se digitalnim platformama koje su otkrili tijekom pandemije koristiti i nakon njezina završetka, dok će, prema recentnom istraživanju Europske komisije, čak 45 posto svih putnika svoja putovanja planirati s pomoću interneta.
Utješna je i činjenica koju je iznjedrilo jedno drugo istraživanje. Prema TripAdvisoru približno 50 posto ljudi ove godine namjerava putovati na međunarodna odredišta, a taj će broj biti još veći kad se stanovništvo znatnije procijepi, što bi moglo značiti da će se na put u inozemstvo odlučiti čak 77 posto ljudi, a broj bi onih koji će putovati unutar granica svoje države mogao dosegnuti 88 posto i to s najmanje dva planirana izleta, pri čemu će im biti osobito važno da novac ulože u lokalne priče.
To nas ujedno dovodi do posljednje goleme stavke koja se tiče promjene profila ovogodišnjeg gosta. Pandemija je, kao što smo već rekli, pitanja održivosti i brige za okoliš gurnula na čelo kolone. Prema EY Future Consumer Indexu, čak 49 posto ljudi ozbiljno će pri kupovini razmatrati kako se njihovo ponašanje odražava na klimatske promjene, a čak će za 26 posto svih nas upravo to biti jedna od najvažnijih stavka u planiranju putovanja u iduće tri godine.
Što ove brojke znače za vas?
Vratimo se sad na početak priče. Što konkretno ove brojke znače za vas i vašu susjedu Katu? Kako nove trendove okrenuti u svoju korist i osigurati toliko potrebnu pozornost turista za novu eru?
S obzirom na to da, prema svim istraživanjima, pitanje zdravlja ostaje najvažnijim čimbenikom pri donošenju odluke o tome kamo na ljeto, pitanje zdravstvene sigurnosti u svakoj pojedinoj državi jedno je od krucijalnih. Tu najveću ulogu igra država sa svojim epidemiološkim mjerama, ali se ono što mi možemo učiniti kako bismo doprinijeli sigurnosti odnosi na pridržavanje mjera kako bismo u očima potrošača izgradili povjerenje.
Druga je stvar koja se iskristalizirala važnost mentalnog zdravlja zbog čega će turistima biti osobito važan segment wellnessa. To ne uključuje samo brigu za naše mentalno zdravlje, nego i niz aktivnosti potrebnih kako bi se ono zaštitilo. Obuhvaća to, primjerice, vježbe u kućnom okruženju, svježu i organsku hranu, važnost dobre prehrane, pa čak i dostupnost zdravstvenih usluga.
Osim toga, zbog rasta nezaposlenosti ili straha pred njom manje će se trošiti, odnosno trošit će se manje impulzivno, a više promišljeno i to na odabrane proizvode i usluge koji su više kvalitete, provjerenog podrijetla i održive prirode. Zatim je tu i pitanje famozne digitalizacije o kojoj smo pričali. Ove će godine tako vaša prisutnost na internetu biti važnija više nego ikad prije.
Tim više je tako zato što će golem broj ljudi nastaviti raditi na daljinu, pa će radno ljeto, umjesto u uredima, pokušati isplanirati tako da ga provedu ondje gdje bi inače prije možda samo kratko ljetovali. To je još jedna sjajna prilika za koju mogućim gostima treba osigurati potrebne radne uvjete.
Ako ste se pritom smjestili u nekom pitoresknom ruralnom okruženju koje se temelji na načelima održivosti, ima pristup domaćim proizvodima, razvijenu komunikaciju s OPG-ovima i kvalitetnu ugostiteljsku ponudu, onda ni vi, a ni vaša susjeda Kate ove godine ne biste trebali ostati kratkih rukava.
E da! Jesmo li spomenuli važnost marketinga?
