- Mikropoduzeća su najbolje prošla u kriznoj 2020. godini, u odnosu na mala i srednja poduzeća, pokazuje studija Ekonomskog instituta, Zagreb za Mastercard
- U kriznoj 2020. godini otvoreno je 3,2 posto više mikropoduzeća
- Mikropoduzeća su uspjela zadržati više radnika, a mala poduzeća bilježe manje gubitke i veću bruto dodanu vrijednost
Zatvaranja pojedinih djelatnosti, smanjena mobilnost (a time i određeni tipovi potrošnje) građana, općenita poslovna neizvjesnost očekivano je utjecala na sve oblike poslovanja, pa tako i na poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Kada se govori o „malim“ tvrtkama – odnosno o čitavom segmentu poslovnih subjekata – govori se o mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, ovisno o njihovoj veličini mjerenoj brojem zaposlenih. No, riječ je o prilično različitim tvrtkama koje različito posluju i različito se prilagođavaju kriznim uvjetima. I to je jedna od stvari koju je otkrila studija Ekonomskog instituta, Zagreb za Mastercard. Rezultati studije pokazuju da su u ovom segmentu mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća najjači udar pretrpjela upravo srednja poduzeća, dok su mikropoduzeća u krizi većinom zapravo – prosperirala. Cijelu studiju Ekonomskog instituta, Zagreb možete preuzeti ovdje:
Rast kod najmanjih
Naime, privatna mikropoduzeća su jedina skupina poduzeća u kojima se broj u 2020. u odnosu na 2019. povećao, i to za 3,2 posto. To pak znači da je ovaj sektor mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća rastao upravo zahvaljujući najmanjima među njima: broj malih poduzeća prošle se godine smanjio za 3,1 posto, a broj srednjih poduzeća za 7,3 posto. Najmanji bilježe i najmanje smanjenje broja zaposlenih u odnosu na „kolege“ iz sektora: u odnosu na 2019. u privatnim mikropoduzećima broj zaposlenih je smanjen za samo 0,5 posto, dok je u malim poduzećima broj zaposlenih pao za 3,7 posto, a u srednjim poduzećima za čak 7,3 posto.
Za najmanje, ovdje dobrim vijestima nije kraj: u 2020. godini mikropoduzeća zabilježila su rast imovine, i to na ukupno 327 milijardi kuna, što je 7,2 posto veće u odnosu na 2019. godinu. Dobro je bilo biti i radnik u mikropoduzećima: ove su tvrtke zabilježile i najveće povećanje isplaćene mase neto plaća, koja je u 2020. dosegla 11,9 milijardi kuna, što je za 7,2 posto više u odnosu na predrecesijsku 2019. Ova skupina poduzeća ujedno bilježi i najmanje povećanje dugoročnih obaveza u 2020. što je vjerojatno rezultat manje sklonosti banaka da mikropoduzećima odobravaju kredite. Istovremeno, ona su zabilježila najveću stopu rasta kratkoročne zaduženosti (9,7 posto), dok se kratkoročna zaduženost malih i srednjih poduzeća u 2020. smanjila.
Prosječno manje gubitaka gubitaša
Nisu svi mikropoduzetnici prosperirali u 2020. godini, no čak i oni koji su bilježili gubitke, zabilježili su prosječno manje gubitke od malih i srednjih poduzetnika. Studija Ekonomskog instituta, Zagreb pokazala je da su privatna mikropoduzeća zabilježila rast gubitaka gubitaša od 15,9 posto, dok je rast gubitaka gubitaša u malim poduzećima iznosio 79,8 posto, a kod srednjih poduzeća 53,5 posto.
U odnosu na privatna mala i srednja poduzeća, privatna mikropoduzeća imaju dobre rezultate i kada je riječ o izvozu, investicijama i ukupno stvorenoj bruto dodanoj vrijednosti. Tako se izvoz mikropoduzeća u 2020. smanjio za 1,9 posto te je u recesijskoj 2020. iznosio 18,5 milijardi kuna, odnosno u prosjeku 148 tisuća kuna po poduzeću. Jedina skupina poduzeća koja bilježi rast izvoza jesu mala poduzeća čiji izvoz je u 2020. rastao po stopi od 9,3 posto te je dosegao 32 milijarde kuna, odnosno u prosjeku 2,7 milijuna kuna prihoda od izvoza po malom poduzeću. Izvoz srednjih poduzeća se smanjio za 4,1 posto te je u recesijskoj 2020. iznosio 36,5 milijardi kuna, što je 21,6 milijuna kuna po prosječnom srednjem poduzeću.
I mala poduzeća imaju svog „konja za trku“. Ona su ostvarila najmanji pad investicijske aktivnosti od svega 2,6 posto te su ta poduzeća u prosjeku investirala 878 tisuća kuna po poduzeću. Pad investicijske aktivnosti kod mikropoduzeća iznosio je 15,4 posto, dok je kod srednjih poduzeća u privatnom vlasništvu pad investicijske aktivnosti iznosio 16,7 posto. U 2020. srednja poduzeća su ukupno investirala 8,4 milijarde kuna, mala poduzeća 10,3 milijarde kuna, a mikropoduzeća 13 milijardi kuna.
Mali kao pokretači gospodarstva
Mala privatna poduzeća iskazuju i najbolje rezultate kada je u pitanju ostvarena bruto dodana vrijednost. Ona su u 2020. generirala 36,7 milijardi kuna dodane vrijednosti, što je smanjenje od svega 0,3 posto u odnosu na 2019. godinu. U prosjeku, u 2020. godini svako malo privatno poduzeće je stvorilo 3,12 milijuna kuna dodane vrijednosti za gospodarstvo. Srednja poduzeća su u 2020. ostvarila 31,2 milijarde kuna dodane vrijednosti, što je smanjenje od 2,8 posto u odnosu na 2019. Svako srednje poduzeće je u prosjeku u 2020. stvorilo 5 milijuna kuna nove dodane vrijednosti. Mikropoduzeća su u 2020. stvorila 27,8 milijardi kuna dodane vrijednosti, što je smanjenje od 3,2 posto u odnosu na 2019. Svako mikropoduzeće u prosjeku u toj godini je stvorilo 223 tisuće kuna nove dodane vrijednosti za gospodarstvo.
Mikro i mala poduzeća dobro su prošla kada je riječ i o ukupnim prihodima, bez obzira na okolnosti. Ona bilježe pad, no taj je pad (3,9 posto kod mikropoduzeća, odnosno 3,1 posto kod malih poduzeća) manji od pada koji bilježe srednja poduzeća (6 posto prosječno).
Mikropoduzeća ne stoje tako dobro kad je riječ o dobiti: konsolidirana neto dobit privatnih mikropoduzeća je u 2020. iznosila 1,9 milijardi kuna, ili 15,4 tisuća kuna u prosjeku po mikropoduzeću, dok je konsolidirana dobit malih poduzeća te godine iznosila 6,8 milijardi kuna, ili 578 tisuća kuna u prosjeku po malom poduzeću. Konsolidirana neto dobit srednjih poduzeća u privatnom vlasništvu je iznosila 4,2 milijarde kuna, odnosno 2,5 milijuna kuna u prosjeku po velikom poduzeću. Najveći pad konsolidirane dobiti je zabilježila skupina mikropoduzeća (-53,5 posto), a najmanji pad konsolidirane dobiti bilježe mala poduzeća (-10,5 posto). Srednja poduzeća u 2020. bilježe pad konsolidirane neto dobiti od 24 posto u odnosu na 2019. godinu.
Porast državnih potpora
Zanimljivi su rezultati vezani za prihode od državnih potpora koje su ove tri skupine poduzeća ostvarile u 2020. godini jer iz podataka proizlazi da su mikropoduzeća ostvarila 989 milijuna kuna državnih potpora, ili 7,9 tisuća kuna po poduzeću te 4.566 kuna potpora po zaposlenom. Istovremeno, mala poduzeća su u 2020. ostvarila 979 milijuna kuna državnih potpora, ili 83,5 tisuća kuna po poduzeću te 4.384 kuna potpora po zaposlenom. Najveći iznos potpora su ostvarila srednja poduzeća – 1,01 milijardu kuna, odnosno 0,6 milijuna kuna po srednjem poduzeću te 5.917 kuna potpora po zaposlenom. Podaci pokazuju da su najveći korisnici državnih potpora u kriznoj 2020. godini bila srednja poduzeća, a to znači da su upravo ta poduzeća primila više potpora vezanih za stabilizaciju i oporavak poslovanja uslijed zatvaranja gospodarstva nakon izbijanja epidemije.
I na kraju, kako plaćaju pojedina poduzeća? Najmanju prosječnu mjesečnu neto plaću isplaćivala su mikropoduzeća, i ona je u 2020. iznosila 4.599 kuna. Istovremeno, prosječna mjesečna plaća u malim poduzećima je u 2020. iznosila 5.623 kuna, dok je u srednjim poduzećima prosječna plaća u toj godini dosegla 6.486 kuna. I tu se možda krije razlog dobrih poslovnih rezultata najmanjih tvrtki: niži trošak plaća omogućio je očuvanje radnih mjesta.
