- Sve manje ljudi plaća gotovinom, a plaćanje karticama postalo je potpuno uobičajeno, pokazuje istraživanje MasterIndex
- Sudionici u istraživanju za plaćanja se koriste s 2,7 kartica u prosjeku
- Prema posljednjem istraživanju, čak 94 posto korisnika kartica služi se beskontaktnim plaćanjem
Gotovo 100 posto kupaca koristi se barem jednom karticom za plaćanje – ponajviše debitnom karticom. Iznose veće od 1.000 kuna u pravilu plaćamo na rate. Sve manje ljudi plaća gotovinom, a plaćanje karticama postalo je potpuno uobičajenom metodom plaćanja kojom se služi većina hrvatskih građana. Prema posljednjem istraživanju MasterIndex, koje je za tvrtku Mastercard provela agencija za istraživanje tržišta Improve, gotovo se svi sudionici istraživanja, točnije 98 posto ispitanika, koriste barem jednom karticom za plaćanje, što pokazuje porast od tri posto u odnosu na isto istraživanje provedeno u rujnu prošle godine. Pritom se većina ljudi za plaćanja i dalje najčešće služi debitnim karticama (92 posto ispitanika).
Optimizacija broja kartica za plaćanja
Ako tu brojku usporedimo s prošlogodišnjim istraživanjem, dolazimo do podatka da je broj ispitanika koji plaća debitnim karticama pao za dva posto. Još veći pad bilježimo u sudionika istraživanja koji se pri plaćanju koriste kreditnim karticama. Naime, 53 posto ispitanika plaća kreditnim karticama, ali je i tu zabilježen pad od pet posto u odnosu na lanjsko istraživanje. Svi ti podatci upućuju na zaključak da je plaćanje karticama u porastu, ali i na to da su ljudi optimizirali količinu kartica kojima se koriste za plaćanja.
Računajući prosječan broj kartica kojima se koriste sudionici istraživanja, pokazalo se da ispitanici u prosjeku upotrebljavaju 2,7 kartica, a u istraživanju je iz travnja prošle godine prosječan broj kartica po ispitaniku iznosio 2,8. Zanimljiv je i podatak da je broj onih koji svoje račune plaćaju samo jednom karticom porastao za četiri posto u odnosu na rezultate lanjskog istraživanja. Istodobno je broj ispitanika koji upotrebljavaju četiri ili pet kartica pao za četiri posto. Najviše sudionika u istraživanju, 32 posto, upotrebljava ukupno dvije kartice, a čak 21 posto ispitanika ima samo jednu karticu. Ipak, najviše je onih koji za plaćanje upotrebljavaju tri ili više kartica, i to 47 posto od ukupnog broja korisnika kartica. Ako malo pozornije promotrimo sociološku strukturu korisnika kartica, rezultati istraživanja pokazuju da ljudi s većim osobnih prihodima i oni nešto starije dobi uglavnom za plaćanja upotrebljavaju više kartica od prosjeka.
Rast plaćanja putem POS uređaja, a pad služenja bankomatima
Rezultati istraživanja MasterIndex pokazuju da se većina sudionika u istraživanju kartičnim plaćanjem koristi na prodajnim mjestima, drugim riječima, u trgovinama, na benzinskim postajama i tome slično. Sveukupno gledajući, kartice se više koriste za plaćanja na POS uređajima nego za podizanje gotovine na bankomatima, a plaćanje je na POS uređajima u blagom porastu u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja. U usporedbi s rezultatima iz travnja prošle godine kartice se sve rjeđe koriste na bankomatima za podizanje gotovine, a većina korisnika kartica bankomatima se služi samo jednom ili dvaput mjesečno. Točnije, broj ljudi koji se koriste bankomatima samo jednom ili dvaput mjesečno narastao je za osam posto u odnosu na lanjske rezultate istraživanja.
Ako razmotrimo rezultate u čestoći plaćanja putem POS uređaja bez obzira na vrstu kartice, vidimo da najveći broj ispitanika, njih 38 posto, tu metodu plaćanja primjenjuje od tri do pet puta tjedno. Na drugom su mjestu ispitanici koji se svakodnevno koriste POS uređajima za plaćanja, njih 29 posto. Treći su po redu ispitanici koji s pomoću POS uređaja plaćaju jednom tjedno, njih 20 posto od ukupnog broja ispitanika. Samo devet posto ispitanika plaćanje putem POS uređaja primjenjuje jednom ili dva puta mjesečno, a pet posto ispitanika navodi kako se nikad ne služi plaćanjem putem POS uređaja.
Kako plaćamo iznose manje od 100 kuna?
Pozorniji uvid u sociološku strukturu ispitanika i njihovih odgovora pokazuje da je svakodnevno plaćanje na POS uređajima uobičajenije u ispitanika s višim ili visokim stupnjem obrazovanja te ljudi s višim mjesečnim osobnim primanjima (višim od 9.000 kn). Jednako tako, stariji ispitanici, oni između 50 i 55 godina, te ispitanici s vrlo niskim primanjima ili bez primanja rjeđe se koriste karticama za podizanje gotovine na bankomatima.
Pri plaćanju putem POS uređaja većina se ispitanika služi debitnim karticama. To se uglavnom odnosi i na plaćanja za iznose manje od 100 kuna, i to u 51 posto ispitanika. Međutim, 39 posto ispitanika navodi da iznose ispod 100 kuna ipak radije plaća u gotovini. Na pitanje zašto je tako, 56 posto ispitanika tvrdi da to čini iz navike, 32 posto zbog jednostavnosti, a osam posto ispitanika da im je neugodno manje iznose plaćati karticama jer se zbog toga osjećaju kao da nemaju novca. Preostalih dva posto ispitanika kaže da manje iznose plaća u gotovini jer nisu sigurni mogu li takve male iznose platiti karticom, a jedan posto ispitanika to čini jer nisu sigurni da u određenim vrstama prodajnih mjesta postoji mogućnost plaćanja karticom.
Istraživanje MasterIndex ispitalo je i koliko se i za što ljudi u Hrvatskoj odlučuju na plaćanje na rate. Rezultati su pokazali da se 61 posto sudionika u istraživanju koristi kreditnim karticama koje omogućavaju plaćanje u ratama (engl. installment) te da se ta metoda plaćanja najčešće koristi pri kupnji elektroničkih uređaja, opreme za kućanstva (86 posto ispitanika), za kupnju namještaja (62 posto) neki se plaćanjem na rate koriste pri kupovini odjeće i obuće (46 posto) te za održavanje automobila (38 posto).
Prevlast beskontaktnog plaćanja
Najveći se broj sudionika istraživanja (57 posto) za plaćanje na rate odlučuje pri podmirivanju iznosa većih od 1.000 kuna. U prosjeku se ispitanici odlučuju podmiriti trošak u 6,6 rata. Glavni su razlozi za plaćanje na rate bolji raspored troškova (61 posto ispitanika) te lakše podmirivanje većih iznosa (58 posto). Treći je važan razlog za odabir plaćanja na rate to što tako mogu kupiti neke stvari koje inače ne bi mogli kupiti (38 posto).
U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je beskontaktno plaćanje postalo sasvim uobičajenim načinom plaćanja. Naime, prema rezultatima istraživanja MasterIndex iz svibnja 2014. godine 90 posto ispitanika je izjavilo da se nikad nisu koristili uslugom beskontaktnog plaćanja. Već dvije i pol godine poslije, u listopadu 2016., čak se 53 posto ispitanika služilo beskontaktnim plaćanjem, a posljednje istraživanje MasterIndex iz svibnja 2021. pokazuje da se beskontaktnim plaćanjem koristi 94 posto ispitanika. Većina ispitanika, čak 84 posto, beskontaktnim karticama plaća svakoga tjedna, najčešće od tri do pet puta (39 posto ispitanika).
