Pandemija je promijenila naše navike kupovanja: sad sve češće tražimo internetske trgovine

informacije_vedranas_recovery_sh-aspect-ratio-1400-800
  • Zabilježen je veliki rast internetske trgovine u svim sektorima, osobito onima povezanima s hranom
  • Ogroman rast zabilježen je u segmentu dostave hrane, i nekim zemljama i oko 150 posto u odnosu na pretpandemijsko razdoblje
  • Procjenjuje se da je pandemija ubrzala prelazak na digitalnu prodaju za jednu do dvije godine

Kupci traže jednostavnu, dostupnu i praktičnu internetsku trgovinu s ponudom kao i u „klasičnoj“ trgovini. To je velika i važna prilika za poslovni rast. Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je brzu i učinkovitu revoluciju internetske trgovine. Postojeći trendovi kao što su internetska trgovina, globalizacija trošenja i beskontaktna kupovina ne samo što su se ubrzali, nego su ostavili i trajne posljedice kako na način poslovanja, tako i na kupce.

Za trgovce je to bio prevrat koji život znači i slamka spasa za koju su se odlučili grčevito držati. Prema izvještaju Mastercard Recovery Insights, za vrijeme se zatvaranja gotovo sve od namirnica do opreme za vrtlarenje kupovalo preko interneta. Konkretno, u 2020. se čak 900 milijardi dolara potrošilo putem internetske prodaje, a godišnji je porast u 2020. veći od 25 posto, tj. na pet dolara potrošenih u trgovini, jedan je išao putem e-trgovine, a godinu prije taj je odnos iznosio jedan na sedam potrošenih dolara.

Osim u državama koje su imale već razvijene navike i usluge povezane s e-trgovinom, kao što su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeni Arapski Emirati, ubrzanje internetske prodaje dogodilo se i u drugim državama. Očekivano su visoko urbanizirane države, kao što su Singapur, Malezija i Velika Britanija, zabilježile najveću dobit od e-trgovine.

Hrana će se i dalje kupovati preko interneta

Analize pokazuju da će se od 20 do 30 posto navedenih promjena u trgovini zadržati. Kad su u pitanju trgovine namirnicama, predviđa se da će taj postotak iznositi čak od 70 do 80 posto. Taj je sektor prije krize imao najmanje digitalizirano poslovanje, no kupci su se brzo prilagodili, pa je imao najveći i najtrajniji dobitak. Restorani, trgovine s odjećom i sportskim potrepštinama imale su pak najveći rast internetske prodaje u vrijeme kad je zbog pandemije bilo zatvoreno sve osim ljekarna i trgovina živežnim namirnicama, no u slučaju trgovine odjećom predviđa će da će samo 17 posto porasta biti stalno.

U krizi je dobro prošlo i tržište nekretnina, koje se prije pandemije najmanje koristilo digitalnim alatima, no klijenti su ih vrlo brzo prihvatili. Posve su očekivano veliku zaradu zabilježili svi oni koji se bave dostavama, a ogroman rast zabilježili dostavljači brze hrane koji to obavljaju s pomoću interneta. Oni u odnosu na lani bilježe rast od čak 151 posto u Španjolskoj i 142 posto u Singapuru te 104 posto na Novom Zelandu.

Zanimljivo je da je rad od kuće u kombinaciji s povećanjem internetske kupovine rezultirao novim trendom da se umjesto vikendom sad više kupuje i radnim danima.

Granice nisu problem ako kupci žive u dobro organiziranoj državi

Kupci sve više kupuju preko interneta u svim sektorima i pritom idu na veći broj internetskih stranica nego prije, a sve češće kupuju i iz drugih država.

Naravno, to sve ovisi i o pojedinoj državi, pa se očekivano u državama koje imaju složeniju proceduru u vezi s međunarodnim pošiljkama i carinjenjem, kao što su Australija, Brazil i Južnoafrička Republika, manje povećala uvozna internetska kupovina. U Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Njemačkoj internetska se kupovina iz drugih država povećala od 20 do 50 posto.   

Svi su ti trendovi utjecali i na velike i na male igrače, koji su digitalizacijom postigli znatnu dobit u odnosu na one koji to nisu učinili. Mastercardovo je istraživanje u Sjedinjenim Američkim Državama pokazalo da su tvrtke s godišnjim prihodom ispod 500.000 dolara, koje su počele koristiti transakcijama putem e-trgovine za vrijeme pandemije, povećale mjesečnu prodaju za šest posto u odnosu na one koje to nisu učinile. Treba ipak napomenuti i da su one ekonomije koje su bile digitaliziranije prije krize više profitirale od onih koje je tek pandemija natjerala da to učine.

Procjenjuje se da je pandemija ubrzala prijelaz prema digitalnoj prodaji za jednu do dvije godine, ovisno o kojoj je državi i sektoru riječ. Ako je vjerovati istraživanjima i analizama, promjena je stigla i čini se da se stanje neće mijenjati. Na nama je da pronađemo način kako izvući iz nje ono najbolje.