- Za snažan turistički identitet ne trebaju nam samo kampanje, nego jasna priča o onome što nudimo – i na tanjuru
- Projekt Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje kreće u petogodišnju potragu za okusima koji nas definiraju
- Uz podršku institucija i vodećih chefova, Mastercard gradi temelje za dugoročno brendiranje hrvatske gastronomije
Gea Kariž direktorica je Mastercarda u Hrvatskoj, globalne tehnološke kompanije u industriji plaćanja koja na našim prostorima snažan fokus ima upravo na doprinosu razvoja turizma. Primjer toga je projekt Uplift, koji već pet godina pruža podršku mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Od ove jeseni, dobio je i nadogradnju kroz projekt Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje. U velikom intervjuu za uplift.hr pojašnjava kako je Mastercard odlučio pokrenuti tako veliku i važnu priču.
Kako je došlo do odluke da se pokrene projekt Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje koji se bavi baš tradicionalnom kuhinjom i autohtonim jelima?
Već godinama ulažemo u projekte koji turizmu pristupaju dugoročno, podatkovno i održivo, bilo kroz digitalne alate poput Tourism Insightsa, bilo kroz edukaciju i osnaživanje poduzetnika putem Uplift akademije koja je krucijalni dio našeg projekta Uplift, posvećenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima u turizmu.
No u svemu tome, shvatili smo da postoji jedno ključno poglavlje hrvatske turističke priče koje još nije dovoljno artikulirano, a to je gastronomija. Hrvatska kuhinja je iznimno bogata, ali kao destinacija nemamo jasan i prepoznatljiv gastronomski identitet što je pokazalo i istraživanje koje smo proveli u listopadu ove godine. Zato smo osmislili projekt koji tradicionalnu hranu pretvara u strateški resurs, ne samo turistički, već i kulturni, gospodarski i edukativni, a to radimo uz snažnu podršku Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske gospodarske komore.
Projekt Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje zamišljen je kao dugoročan program koji se svake godine posvećuje jednoj regiji. Što želite postići ovim pristupom i kakav je krajnji cilj projekta?
Naš cilj je da kroz pet godina stvorimo prvi Manifest hrvatske kuhinje, skup standardiziranih recepata i autentičnih priča koji će jasno predstaviti što hrvatska kuhinja jest. Krenuli smo polako, temeljito i uz pomoć vrhunskih chefova, etnologa i stručnjaka. Svake godine bavimo se jednom regijom kako bismo joj se posvetili s punim poštovanjem, proučimo njenu kulinarsku baštinu, odaberemo jela koja je najbolje predstavljaju, standardiziramo recepte i zatim ih predstavljamo kroz masterclassove, video formate, web i društvene mreže. Dugoročno gledano, želimo da ovaj projekt postane alat za ugostitelje, edukatore i institucije, a Hrvatskoj donese prepoznatljiv, snažan gastro identitet što, naravno, ne bismo mogli postići bez institucionalne podrške.
U prvoj sezoni fokus je na Dalmaciji. Zašto baš Dalmacija i koja su jela, po vašem mišljenju, ključna za pričanje priče o toj regiji?
Dalmacija nam se činila kao logičan početak. Iznimno je važna hrvatska regija kad govorimo o turizmu, a u njoj postoji vrlo jaka, živa kulinarska tradicija. Odlučili smo krenuti s regijom koja je turistički najvidljivija, kako bismo odmah testirali snagu projekta na terenu. Šest jela koja su chefovi iz radne skupine, a to su Marin Medak, Hrvoje Zirojević, Braco Sanjin, Vjeko Bašić i Marijo Curić kao i gastronom Radovan Marčić te kulinarski konzultant Dino Galvagno, odabrali, nisu samo ukusna jela, već nositelji identiteta, tradicije, ritma života i povijesti prostora. Ta jela su crni rižoto, riblja juha, marinirana plava riba, brudet, pašticada i riba na gradela s blitvom.
Proveli ste veliko istraživanje na pet ključnih europskih tržišta. Koji vam je uvid iz tog istraživanja bio najvažniji i kako ste ga pretočili u konkretne aktivnosti?
Istraživanje je provela agencija Improve za Mastercard na tržištima Italije, Njemačke, Poljske, Mađarske i Slovenije. Ono nam je dalo vrlo jasnu poruku da Hrvatska ima sve predispozicije da bude prepoznata kao gastro destinacija, ali nam je potreban sustavan rad na tom području. Čak 20 % ispitanika ne zna nijedno naše jelo, a kad nas posjete – oduševe se. Istovremeno, 35 % njih ocjenjuje gastronomiju kao važan dio sveukupnog paketa pri odluci gdje će putovati. Zanimljivo, zar ne? Dakle, iskustvo nas pozicionira jako visoko, ali svijest i vidljivost moramo graditi. Ili primjerice podatak da što se tiče mediteranskih zemalja, našu gastronomiju smjeste odmah nakon talijanske. To su vrijedni uvidi koje sad trebamo znati implementirati u daljnje korake.
Kakav trag Mastercard želi ostaviti ovim projektom?
Mi vjerujemo da će Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje pomoći Hrvatskoj da jasno kaže svijetu tko je – i na tanjuru. Dugoročno, želimo ostaviti strukturu: sadržaj koji je jasan, reproducibilan, emocionalno snažan i gospodarski isplativ. Želimo pomoći da hrvatska kuhinja postane prepoznatljiv znak, baš kao što je to slučaj s talijanskom pastom ili španjolskim tapasom. A pritom ne govorimo samo o hrani, nego o načinu života, odnosu prema baštini i potencijalu za cjelogodišnji, decentralizirani turizam. Ako će netko u budućnosti na temelju ovog projekta otvoriti restoran, pokrenuti mali posao, naučiti nešto ili pak putovati, ajmo, reći, u Slavoniju zbog fiš paprikaša, znat ćemo da smo ostavili pravi trag.
