- U prosjeku, na pametnim telefonima i prijenosnim računalima provodimo više od sedam sati dnevno
- Želimo plaćati mobitelima, osobnom iskaznicom i pametnim satovima
- Ubrzanje u procesu digitalizacije u Hrvatskoj traži se u zdravstvu, obrazovanju i javnoj upravi
Upravljanje osobnim financijama postalo nam je nezamislivo bez korištenja platnih kartica, sve više vremena provodimo na pametnim telefonima, prijenosnim računalima, komuniciramo online, a za shoppingiranje sve se više okrećemo internetskim trgovinama, pokazala je najnovija studija MasterIndex koju je u rujnu 2021. za Mastercard provela agencija Improve. Sve su to posljedice ubrzane digitalizacije pod utjecajem pandemije koja je zahvatila sve sfere naših života, i na neki način, navikla nas na jednostavnost i komfor koji donosi napredak tehnologije.
Prema provedenom istraživanju, čak 97 posto Hrvata koristi barem jednu karticu za plaćanja. Kupnja u internetskim trgovinama i u Hrvatskoj je postala sasvim uobičajena stvar te je zabilježena veća učestalost online kupnje u odnosu na rezultate iz proljeća ove godine. Pritom 89 posto ispitanika koristi bankovne kartice za online kupnju, a većina njih na internetu kupuje barem jednom mjesečno.
Online kupujemo gotovo sve: na prvom su mjestu odjeća i obuća, slijede elektronika, kozmetika, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo te prehrambeni proizvodi – i to ne samo namirnice, nego i gotova hrana. I po pitanju kućnih financija je zabilježen snažan utjecaj digitalizacije – sve više ljudi plaća račune putem interneta i za to se uglavnom koriste mobilnim bankarstvom, njih 54 posto, dok internetskim bankarstvom račune plaća 36 posto ispitanika. Tijekom posljednjih godinu dana, pad online kupnje primijećen je u segmentu kulture, i taj trend valja pripisati još uvijek prisutnim ograničenjima vezanima za pandemiju.
Zašto sve više i sve češće kupujemo online?
Koje su glavne prednosti zbog kojih odlučujemo kupnju obaviti putem interneta umjesto u klasičnim trgovinama i trgovačkim centrima? Većina ispitanika, njih 68 posto, kao glavni razlog navodi uštedu vremena. Još jedan važan razlog je i to što na internetu možemo kupovati kada god nam to odgovara, bez obzira na radno vrijeme. Veliki dio sudionika u istraživanju navodi da je bolja ponuda proizvoda i usluga također doprinijela tome da sve češće koristimo kupujemo online. U svakom slučaju, popularnost online shoppinga i dalje raste, a to se podjednako odnosi na domaće i strane online trgovine: naime, polovica sudionika u istraživanju u podjednakoj mjeri kupuju u domaćim i stranim internetskim trgovinama.
Rezultati najnovijeg izdanja istraživanja MasterIndex koji se odnose na stupanj digitalizacije također donose neke interesantne pokazatelje. Činjenica da je život bez mobitela postao gotovo nezamisliv ne iznenađuje, pa podatak da 95 posto sudionika u istraživanju posjeduje pametne telefone te da ih u prosjeku dnevno koristi oko 4,6 sati dnevno jasno govori u prilog tezi da je Hrvatska digitalizirana nacija. Nadalje, čak 81 posto ispitanika koristi se i prijenosnim računalom i to u prosjeku oko 2,5 sati dnevno, dok osobno računalo koristi 53 posto ispitanih.
Jesmo li u Hrvatskoj zadovoljni razinom digitalizacije?
Prema odgovorima ispitanika u istraživanju, mnogo vremena provodimo online, a epidemiološke mjere su proteklih godinu dana snažno utjecale na način na koji radimo, družimo se i provodimo slobodno vrijeme. Drugim riječima, promijenili su i način na koji komuniciramo, i poslovno i privatno.
S tim u vezi, rezultati studije pokazali su da najveći broj ispitanika, njih 86 posto, od digitalnih usluga najviše koristi aplikacije za online chat (npr. Skype, Viber, Whatsapp, Facebook Messenger) i to svakodnevno. Osim online chata i internet shoppinga, najpopularnije i najčešće korištene digitalne usluge su e-mail, društvene mreže te pretraživanje interneta. Važno je istaknuti i to da sve navedene usluge, osim online kupnje, sudionici u istraživanju koriste svaki dan.
Svi ovi podaci dovode nas do sljedećeg pitanja – jesmo li zadovoljni razinom digitalizacije u Hrvatskoj? U usporedbi s ranije provedenim istraživanjem, percepcija zadovoljstva digitalizacijom nije se bitno mijenjala. Zadovoljstvo razinom digitalizacije na istoj je razini kao i u studiji provedenoj u rujnu 2020. Prema najnovijim brojkama, 19 posto ispitanika nije zadovoljno digitalizacijom, a to se osobito odnosi na segment zdravstvenog sustava (71 posto), obrazovanja (50 posto) te javne uprave (49 posto ispitanih).
