- Martina
- Martina Terranova suvlasnica je Hotela Pakrac koji se nalazi u samom centru istoimenog grada
- Martina je sa suprugom preuzela i uredila hotel koji je sagrađen davne 1871. godine i koji ima dugu i burnu povijest
- Korona kriza donekle je pogodovala razvoju kontinentalnog turizma i gosti sve više shvaćaju da im Pakrac ima što ponuditi
Hotel Pakrac, hotel s tri zvjezdice koji se nalazi u samom centru istoimenog grada, brand je kojim upravlja Martina Terranova. Ipak, ona voli reći “naš brand”, budući da je u poslu sa svojim suprugom. Sam objekt je, kaže nam, dugo stajao zatvoren, a suprug i ona dosta su proputovali i oboje su čitav život – što privatno, a što poslovno – bili na liniji različitih kultura i jezika.
Nakon toliko kilometara “u nogama”, brojnih hotela i apartmana koje su prošli na svom putu, ideja se nametnula sama od sebe: udahnuti novi život tom prekrasnom povijesnom zdanju u kraju u kojem su oboje odrasli i odakle su proputovali svijet.
Htjeli su se, kaže nam Martina, usmjeriti na turizam i privlačenje stranih gostiju, i to u pomalo zaboravljenom kraju kojega je rat unazadio, no kojega u život neumorno vraćaju upravo ljudi poput Martine i njezinog supruga.
Pet kratkih pitanja za Martinu Terranovu:
Moj najveći poslovni izazov bio je… kombinirati poduzetništvo i “sustav”. Radim kao profesorica engleskog jezika.
Moja najveća pobjeda bila je… naučiti vještine delegiranja i odreći se nadziranja mikro-zadataka. To mi je dalo vremena i prostora da se fokusiram na druge, možda i potrebnije stvari.
Za pet godina vidim se… s vlastitim smještajnim kapacitetima i u Lipiku, uz turističku agenciju koja je dobro pozicionirana na tržištu.
Voljela bih da mi je na početku netko rekao… koliko je digitalni marketing važan. Uplift akademija mi je jako pomogla u tom području koje je iznimno bitno u današnjem poslovanju.
Na Uplift Akademiju sam se prijavila… da naučim sve o digitalnom marketingu, ali i čujem inspirativne priče kolega i kolegica koji su već generacijama u biznisu, kao i onih koji su se trnovito probijali.
Pružiti priliku za smještaj turistima
„Htjeli smo pružiti priliku za smještaj turistima, ali i poslovnjacima za koje smo znali da u to vrijeme nisu imali gdje odsjesti. I to smo učinili 2015. godine. Zanimljivo je da smo 2018. imali preko 60 posto stranih gostiju u jednom pomalo zaboravljenom kraju i u malom Pakracu. Oboje smo, inače, iz Lipika koji je jako blizu. Smješten je na četiri kilometra od Pakraca i grad je to termalne vode i lipicanaca. Godinu 1991. je moja obitelj dočekala u Lipiku, a nakon ratnog prognanstva, želja za povratkom u razoreni kraj nikad nije bila upitna. Štoviše, moj je otac tvrdoglavo podigao rodilište pakračke bolnice na noge i bio je intenzivno uključen u društveni život kraja pa nam se tijekom mog odrastanja po kući vrtjelo jako puno različitih ljudi“, prisjeća se Martina Terranova pa nastavlja o tome kako, otkad zna za sebe, priča priču o povijesti Lipika, Pakraca i Hrvatske – i to na nekoliko jezika. Naime, još u vrijeme preuzimanja hotela ova profesorica engleskog jezika imala je obrt za jezične poduke i prijevode, dok je njezin muž bio pirotehničar u minskim poljima.
„Zapravo je on želio otići u nešto mirnije, a opet pustolovno. Inače je kuhar po struci i radio je u restoranima u Italiji, a ja sam ga podržala. Bila sam uključena u rad Udruge hrvatsko-francuskog prijateljstva iz Lipika i pokrenuli smo prekrasne priče razmjena koje su djelomično bile i turističke. I nakon određenog vremena, jednostavno smo odlučili to gostoprimstvo profesionalizirati“, pojašnjava nam Martina Terranova čiji je Hotel Pakrac – prekrasna zgrada koja dominira tim dijelom grada – sagrađen davne 1781. godine i to kao Velika gostionica. Inače, zgrada hotela vidljiva je i na najstarijem slikovnom prikazu grada Pakraca, na matrici za bakrorez s početka 19. stoljeća.
Rad u zaštićenom povijesnom objektu
„Zgrada pripada zaštićenoj kulturno-povijesnog cjelini Pakraca. Originalno je bila gostionica pokraj vojarne baruna Trenka, gdje je bio smješten regiment njegove vojske za vrijeme Austro-Ugarske. Jedna ga je židovska obitelj preuzela 1871. i dogradila sobe da bi ga 1886. tadašnje vijeće kotara Pakrac službeno proglasilo hotelom. Pakrac je tad bio u svom zlatnom dobu, privlačio je obrtnike iz različitih dijelova Europe i doživio procvat. Također je bio poznat i po svom sajmu u centru grada, a vezano uz to postoji i jedna zanimljivost. Naime, čula sam da su muškarci nakon uspješno obavljenog posla na sajmu išli to proslaviti u hotel. Žene tada nisu smjele s njima, nije im bilo dozvoljeno u takvim vremenima, a danas ga vodi upravo žena“, prepričava nam Martina, dobro upućena u bogatu povijest kraja.
Nastavlja o tome kako je hotel i nakon nacionalizacije ostao centar društvenog života Pakraca. Tijekom rata je, pak, bio baza UNPROFOR-a, odnosno mirovnih snaga. Zatim je postao i prva zgrada u vlasništvu grada Pakraca koja je obnovljena EU sredstvima nakon rata.
„Dio hotela je u to vrijeme prodan drugom suvlasniku, a nedavno je i prenamijenjen iz poslovno-ugostiteljskog objekta u poslovno-stambenu zgradu. Nažalost, struka se rijetko kad pita za mišljenje, pa tako i u ovom slučaju. No, moj je obrt u dugoročnom zakupu dijela zgrade koji je ugostiteljski, što nam omogućuje poslovanje. Mi smo obnovili interijer, a uz pomoć vlastitih i bespovratnih sredstava EU-a i HAMAG BICRO-a 2017. godine pretvorili smo objekt iz kategorije prenoćišta u kategoriju hotela s tri zvjezdice. Tu bogatu prošlost zgrade smo, dakako, uvrstili i u sam brending hotela. Tu je godina nastanka koju ističemo, odnosno 1871., kao i stilizirani oblik odzračnika na fasadi koje su pakrački obrtnici tada ručno izrađivali“, govori nam Martina koja se za turizam zainteresirala preko – jezika. No, znala je da uspješno “plivanje” u sektoru turizma zahtjeva i dodatne edukacije pa je odlučila raditi na sebi.
Kombinacija poduzetništva i rada u sustavu
„Na kraju fakulteta sam počela predavati poslovni engleski i dosta sam prevodila, a paralelno sam se zanimala i za turizam pa sam išla u Italiju u jednu ljetnu školu čija je tematika bila brendiranje pokrajine Kalabrije kroz kulturni turizam. Oduvijek me zanimaju različite priče, drugačije perspektive. A jednako tako mi nije teško potegnuti i odraditi kad je frka, što je u poduzetništvu dosta bitno“, kaže nam poduzetnica.
A kod nje je frka često, čini se, budući da uz poduzetničku priču paralelno radi i “u sustavu” kao profesorica engleskog jezika. Kako kombinira poduzetništvo i “sustav”, gdje nalazi vrijeme za vlastiti projekt?
Multitasking mi je drugo ime, ali stigne se sve uz dobro delegiranje, organiziranost, ali i podršku obitelji. Crpim inspiraciju iz jednog i drugog područja, a smatram da sam dobro razvila vještinu kriznog managementa, kao i komunikacijske vještine.
Zatim se dotičemo i Pakraca, tog zaboravljenog grada bogate tradicije i povijesti. Tko im sve dolazi? Što Pakrac i okolica nude turistima?
“Što se tiče turista, oni tek otkrivaju naš kraj i ono što imamo za ponuditi. Dolaze nam u lov, u kulturni turizam i, naravno, otkrivati prirodu ovoga brežuljkastog dijela Slavonije. Tu su i Toplice Lipik sa svojim zdravstvenim uslugama i turističkim uslugama kao što je bazen s termalnom vodom za opuštanje, zatim Državna ergela Lipik, poznata po uzgoju lipicanaca koji čekaju potvrdu da ih UNESCO uvrsti na svjetski popis nematerijalne baštine.
Tu su i offroad safari vožnje obroncima Psunja koje nudimo u našoj novoosnovanoj turističkoj agenciji DMC. U Pakracu, nadalje, možete iskovati i svoj primjerak slavonskog banovca, prvog novca u Hrvata koji se kovao na ovom području u 13. stoljeću. Zatim je tu i inspirativna privatna zbirka Muzeja vojne i ratne povijesti, kao i lokalne manifestacije poput Multipaka: najveće izložbe hi-fi opreme u ovog dijelu Europe, koja je postala jedinstven događaj popraćen mnoštvom zabavnih aktivnosti i interaktivnih radionica tako da osim audiofila, događaj privlači i širu masu vikend-turista“, gotovo u dahu nabraja Martina, a zatim spominje i Sajam Slavonski banovac s Grahfestom i srednjovjekovnim štihom, kao i Sajam cvijeća u Lipiku.
Događaja i mjesta vrijednih pažnje je, očito, mnogo. No, zašto u Hrvatskoj i dalje teško prepoznajemo kontinentalni turizam?
„Postoji mnogo razloga zašto je tome tako. Mislim da smo na svim razinama orijentirani isključivo na turizam mora, jer je već uhodan i isplativiji. Tu je sigurno veliku ulogu u domaćoj percepciji imao i rat koji je ipak bio zahvatio veći dio kontinentalne Hrvatske i obrisao neke destinacije iz sjećanja domaćih i stranih gostiju. Tek se zadnjih godina dogodilo spajanje plave i zelene Hrvatske pa tako meso slavonske crne svinje možete naći u Dalmaciji, a Dalmatinci polako, ali sigurno otkrivaju kontinent kao destinaciju za odmor. Pogotovo se to vidjelo u koroni, kada se nije moglo putovati van granica. Postoji niz prekrasnih jezera u kontinentalnoj RH koji bi mogli biti prave turističke meke, ali su potpuno neiskorišteni. Poduzetnici se teško odlučuju na takve pothvate, a i ako se odluče, nemaju adekvatnu infrastrukturnu podršku“, kaže nam Martina, pa poentira kako je uvjerena da bi trebao postojati fond koji bi poticao isključivo poslovne pothvate u kontinentalnom turizmu.
Povrat isplativosti ulaganja u turizmu je ionako poprilično dug, kaže nam poduzetnica, a pogotovo u kontinentalnom turizmu gdje ima manje gostiju i manje prometa. Ipak, kaže nam, kontinentalni turizam je održiv i pun potencijala, a kao najvažniju ističe činjenicu da bi ta vrsta turizma trebala ići u smjeru kvalitete, a ne kvantitete.
Inovacije i izazovi u poduzetništvu
No, što poduzetnica ističe kao inovacije u svojem poslovanju s obzirom na konkurenciju?
„Mi smo jedini hotel s tri zvjezdice u krugu dvadesetak kilometara u ovom „zaboravljenom“ dijelu Hrvatske pa smo samim time inovativni u mikrookruženju. A što se tiče konkurencije, iako smo mali, pratimo trendove i moram priznati da nam je uvođenje hotelskih kartica i channel manager sustava upravljanja rezervacijama i povratnim informacijama gostiju preporodilo i optimiziralo radne procese, a vjerujem i da nas je izdiglo od konkurencije“, odgovara.
Kao najveće poslovne izazove u formiranju turističkog biznisa u Pakracu ističe probleme s pronalaskom pouzdanih dobavljača. „Također, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika u ugostiteljstvu postaje sve veći izazov i problem. Nije lako zadržati radnika u Slavoniji kad se nudi bolje plaćena sezona na moru ili na tržištima Austrije ili Njemačke“, kaže nam poduzetnica čija je želja uspješno pozicionirati novu turističku agenciju na tržištu i izgraditi nove smještajne kapacitete. Sigurno će joj u tome pomoći i Uplift akademija, jer Martina lako priznaje kako prije nje nije imala nikakva saznanja o digitalnom marketingu bez kojega se poslovanje u današnjem svijetu doista čini nemogućim.
Koristi Uplift akademije
„Sve što smo do sada slušali na Upliftu je bilo jako korisno i stvarno smo dobili praktično znanje koje možemo iskoristiti u svom svakodnevnom radu, a osim stručnih vještina koje možemo usvojiti kroz Uplift, tu je i još važniji element, a o kojem uopće nisam razmišljala, a to je razmjena iskustva među nama polaznicima i širenje poslovne mreže. Ta razmjena iskustava je jednostavno neprocjenjiva! Inspirativne priče kolega i kolegica koji su već generacijama u biznisu ili onih koji su se trnovito probijali, baš kao i mi, su me apsolutno oduševile i osnažile, a nadam se i nekim budućim poslovnim suradnjama koje će nastati zahvaljujući Upliftu.
Da je Uplift akademija postojala kad smo pokretali poslovanje hotela i da sam se tada uključila, mislim da bi nam poslovni počeci bili sto put lakši“, kaže nam poduzetnica koja na Uplift akademiji definitivno nije gubila vrijeme. Naime, stečena znanja je već aktivirala, i to u pokretanje poslovanja DMC turističke agencije kojom želi zaokružiti hotelsku priču i pružiti gostu potpuni doživljaj destinacije ovog dijela Slavonije.
„Imamo još puno novih ideja koje će u dobrom dijelu ovisiti koliko ćemo se brzo oporaviti od poslovanja u koroni. Jedna od njih je i ulaganje u vlastiti smještajni kapacitet u Lipiku“, kaže nam Martina. Za kraj, pitamo je o prekrasnom kraju o kojemu često govorimo kao o zapostavljenom dijelu naše zemlje. Kakvo je ondje doista stanje?
„Moram priznati da se puno ljudi odselilo u inozemstvo odavde zbog bolje plaćenih poslova, ali i pravednijeg i sređenijeg sustava. S druge strane, u naš je kraj tijekom pandemije došlo nešto mladih obitelji koje su se odlučile za život u ruralnom dijelu, a prodajom stana u Zagrebu uspjeli su kupiti ovdje nekretninu bez kredita. To su redom ljudi koji rade poslove koji nisu fizički vezani za dolazak na posao. To im daje slobodu. Mislim da su nam prirodna izoliranost, područje Natura 2000 kojem pripadamo, kao i izvori ljekovite termalne vode, koji su već brendirani kroz proizvode Studenac i Studena, ali i lipicanci Državne ergele Lipik definitivno ogroman potencijal za rast. Sada to sve samo treba znati dobro iskoristiti“, govori nam poduzetnica koja kao važne karakteristike za uspjeh u poslovanju ističe proaktivnost, svestranost i agilnost.
