- Darijo Markulin je prije četiri godine u Hrvatskom Zagorju počeo stvarati holiday park Zagyland
- Ideja je bila ponuditi na jednom mjestu sve što je potrebno za običan i aktivni odmor, relaksaciju, opuštanje i druženje
- U poduzetništvu smatra da je presudno okružiti se kvalitetnim ljudima s kojima dijelite isti cilj i koji žele dalje učiti i napredovati zajedno s vama
Naš Uplifter je i Darijo Markulin, 37-godišnji poduzetnik iz Zagreba koji je u zelenim zagorskim bregima otvorio po mnogočemu zanimljiv holiday park Zagyland. U mjestu Konjščina u istočnom dijelu Hrvatskog Zagorja, Darijo je prije četiri godine počeo raditi na izgradnji sportsko-rekreacijskog centra s nogometnim igralištem i mnoštvom drugih sportskih sadržaja – od safarija na quadovima do badmintona i streličarstva. Tu su i izletište, restoran, obiteljsko okupljalište, team buiding resort, hotel sa šest soba i jedan luksuzni apartman s bazenom i SPA centrom – sve je to jednom riječju Zagyland, koji na jednom mjestu nudi sve navedene sadržaje za odmor, relaksaciju i uživanje u gastronomiji. Otkako je krenuo u realizaciju projekta, Darijo kaže da živi svuda pomalo – pola vremena doma, a pola na poslu.
„Moj pravi dom s obitelji je u Zagrebu na Knežiji, a ovaj poslovni dom je u Konjščini u Zagylandu“, objašnjava kroz smijeh.
Pet kratkih pitanja za Darija Markulina:
Moj najveći poslovni izazov bio je… kako dobiti pet milijuna kuna kredita od banke na osnovu ničega, odnosno samo želje za izgradnjom i pokretanjem ovakvog nečeg. Sada kad sam to uspio, izazov mi je kako zadržati poslovanje uz koronu i doslovno opstati da ovako jedan kvalitetan i odličan projekt ne propadne zbog pandemije.
Moja najveća pobjeda bila je… skupiti sve papire koji su bili potrebni da bi ovo bilo odobreno, da bi se izgradilo i da bi počelo raditi. Odraditi sve poslove i skupiti sve papire za te tri faze čovjek može smatrati nevjerojatnim uspjehom u RH.
Za pet godina bit ću… pet godina stariji i nadam se na istom mjestu gdje i danas.
Volio bih da sam znao… sve ono što sad znam, pa da mogu krenuti ispočetka i na svemu uštedjeti vrijeme i novac.
Na Uplift akademiji želim naučiti… Ne znam točno što bih baš želio naučiti. Učim iz dana u dan nešto novo. Cilj je, naravno, pobijediti u projektu koji smo dobili.
Kako je započelo Darijevo poduzetničko putovanje? Darijo spada među one poduzetnike s vizijom koji su se prilično odmaknuli od svojeg formalnog obrazovanja i gradili svoj profesionalni put stječući različita radna iskustva, da bi na kraju došli u fazu kada će sve naučeno primijeniti u stvaranju vlastite poslovne poduzetničke vizije.
„Završio sam srednjoškolsko obrazovanje za tehničara za računarstvo, ali nikad se nisam ozbiljno bavio tim poslom. Moj prva radna iskustva uglavnom su se odnosila na ugostiteljstvo koje sam kroz to zavolio pa sam i ostao u tom sektoru. Prije Zagylanda stjecao sam iskustva kod raznih poslodavaca i na raznim radnim mjestima, a poslovi su se većinom odnosili na prodaju. Da nisam ušao u poduzetničke vode, vjerojatno bih se i dalje vozio po Hrvatskoj i prodavao razne proizvode“, prisjeća se Darijo.
No, tada se upalila žaruljica i Darijo je, kako i sam kaže, vidio prostor za novi oblik turističko-ugostiteljskog sadržaja, kakav baš i ne viđamo na svakom koraku.
„Ideja za osnivanje Zagylanda rodila se iz samih potreba tržišta za takvim ‘proizvodom’. Primijetio sam da bi zapravo bilo izvrsno imati na jednom mjestu što više sadržaja za odmor, rekreaciju, enološku i gastro avanturu i uživanje na svježem zraku“, priča Darijo. „Počeci su bili teški, ali zanimljivi. Kad prvi put kreneš u nešto što nisi do sad radio za sve je potreban veći trud. Na ono što sad obavim u 10 minuta, prije četiri godine sam znao izgubiti i po tri sata“, dodaje.
Graditi vlastiti biznis je kao graditi kuću
„Kada krećete u realizaciju nekog poduzetničkog pothvata, uvijek je potrebno da se okružite s kvalitetnim ljudima i kolegama koji imaju isti cilj kao i vi, i koji su spremni učiti i napredovati zajedno s vama. Počeci gradnje nekog biznisa su jako teški jer je svima sve novo, ali to je ujedno i najzahtjevniji dio. Možemo to usporediti s gradnjom kuće jer ako ne napraviš dobre temelje, dalje ništa neće biti dobro i stabilno. Ako imaš dobar tim, a ja ga imam, dogovor oko raspodjele poslovnih zadataka je uvijek brz i jednostavan“, objašnjava.
Darija smo pitali i kako je razradio samu ponudu Zagylanda, odnosno kako je znao kakve sadržaje i usluge potencijalni gosti traže, što će im se svidjeti i zbog čega će doći opet. On odgovara da mu taj dio nije bio nimalo težak jer je krenuo od sebe, odnosno onog što bi on htio i očekivao na mjestu poput Zagylanda.
Ponuditi klijentima uslugu je lako… Jer uvijek krećete od sebe.
„Jednostavno smo na papir stavili SVE što je potrebno i napravili smo ZAGYLAND. Načelno, ništa što se može odraditi u objektu ne odbijamo, ali postoje prioriteti s kojima želimo biti prepoznatljivi na tržištu. Što se tiče partnera i dobavljača, sve su to provjereni ljudi s kojima sam do sad u karijeri imao prilike surađivati i u čije sam se mogućnosti uvjerio. Na ljudima je da primijete i odluče po čemu se razlikujemo od konkurencije. Nekome je to lokacija, nekima čistoća, nekima sveukupna ponuda, nekima hrana, nekima smještaj. Ukusi su različiti“, pojasnio je.
Kako kaže, do sada se nisu susretali s nekim posebnim zahtjevima i željama gostiju. „Mi smo tu da ljudima uljepšamo boravak i u tom segmentu dajemo sve od sebe i ništa nam nije problem“, kaže Darijo.
Najteži i najlakši dio posla
Upravljanje kompleksnim ugostiteljsko-rekreacijskim centrom je vrlo zahtjevan posao jer u svakom trenutku moraš voditi računa da sve funkcionira kako treba. „Najteži dio, ako ga tako moramo nazvati, jest taj da u ovom poslu moraš biti stalno prisutan i budan. Nema prostora za opuštanje i prosječnost. Svaki gost zaslužuje da ga se tretira na isti način. I onaj koji dođe na kavu za devet kuna i onaj koji potroši nekoliko stotina ili tisuća kuna. Uspjeti u tome može biti veliki izazov. Najljepši dio je svakako onaj koji dolazi na kraju boravka, a to su svakako odlične recenzije naših gostiju kojih je svaki dan sve više“, istaknuo je.
Osjetiti trnce prilikom odjave gosta i njegovog odlaska, stisak ruke i iskrena zahvala, znati da si nekome uljepšao dan svojim trudom… To jednostavno nema cijenu i to je ono zašto sve ovo radimo.
Svi znamo da u paketu s poduzetništvom dolazi i izvjestan rizik. Strah od neuspjeha, strah od financijskog kraha, neizvjesnost… Sve te neugodne stvari dio su života poduzetnika. To je poduzetnička realnost i u idealnoj situaciji, a u situaciji kada je cijeli svijet živi i radi pod oblakom pandemije, ta neizvjesnost za poduzetnike u segmentu turizma i ugostiteljstva još je više došla do izražaja. „Strah je uvijek prisutan i uvijek postoji, ali treba biti u umjerenom obliku prisutan. Vječiti sam optimist tako da o krahu ne razmišljam, ali da je u ovom trenutku baš teško, teško je“, kaže Darijo.
Prostora za napredak svakako ima u svim smjerovima. Nažalost, sve je ovisno o financijama i ovisi koliko će biti sredstava – u tom smjeru ćemo i napredovati. I za uspjeh u normalnim uvjetima, a pogotovo u uvjetima pandemijskog „novog normalnog“, ispunjenog mnoštvom izazova i nepoznanica, osobito dolazi do izražaja i potreba za konstantnom edukacijom, usavršavanjem i učenjem te povezivanjem s drugim poduzetnicima. To je, uostalom, jedan od razloga zašto se Darijo i prijavio na Uplift akademiju.
„Moja očekivanja od Uplift akademije su svakako malo ispeglati i unaprijediti znanje iz samog hotelijerstva i ugostiteljstva. Jednako tako, želio sam upoznati druge kolege iz drugih dijelova Hrvatske i svakako se povezati i započeti suradnju na svim razinama“, kazao je.
U Hrvatskoj smo svi prepušteni sami sebi, i proizvođači i kupci
Na kraju, dotaknuli smo se i teme turizma u Hrvatskoj, naše turističke realnosti, ali i budućeg razvoja ove važne gospodarske grane. U prvom redu, pojam koji se danas u tom kontekstu često može čuti je održivi turizam. Što za njega znači održivi turizam?
„Održivi turizam u Hrvatskoj ne postoji. Nismo nikako povezani… pogotovo to nisu kupci i dobavljači. Rijetko tko se bavi i proizvodnjom nečega i prodajom skroz do kraja, do krajnjeg proizvoda. Ja se trudim kroz svoje poslovanje unaprijediti i pomoći svom kraju kroz kupnju od lokalnih uzgajivača i proizvođača, zasadili smo i nešto svojih proizvoda koje bismo mogli plasirati kroz restoran i tako… Ali u 90 posto slučaja svi su prepušteni sami sebi, i proizvođači i kupci… To tako nije dobro“, upozorava Darijo.
Kakav turizam treba Hrvatskoj, što se kod nas treba mijenjati i na čemu trebamo raditi? Naš sugovornik smatra da nama treba mnogo kvalitetniji turizam nego što sada imamo, turizam koji će nuditi turistima i gostima mnogo kvalitetnije sadržaje.
„Prekrasna smo zemlja koja ima mnogo toga za ponuditi. Previše se baziramo na more i plaže na kojima su vrhunac ponude smrznuti ćevapi u lepinji s low budget ajvarom i slične stvari. Problem najviše proizlazi iz nekompetentnosti ljudi koji se bave poslom o kojem pojma nemaju. Gleda se samo brza zarada, a za kvalitetu nitko ne mari. Zato smo prije svega ostali bez kvalitetnih gostiju i potrošača, nakon toga bez radne snage i tako u krug… Sve postavke su nam jako krive“, istaknuo je.
„Klijenti prepoznaju i najviše cijene taj trud, zalaganje i brigu oko njih samih. Ako se uslijed toga dogodi i nekakav propust, budite uvjereni da se on zanemari. Nije isto da li ih netko na primjer prilikom doručka obiđe pet ili šest puta i provjeri treba li gostu nešto i je li zadovoljan ili samo jednom ili nijednom, čemu smo svjedoci u velikim hotelima na obali“, zaključuje.
