- Svjetsku će ekonomiju 2022. godine oblikovati pet ključnih faktora: štednja i potrošnja, lanci opskrbe, ubrzavanje digitalizacije, putovanja i sve veći broj ekonomskih rizika
- Tri su različita scenarija koja diktiraju brzinu oporavka
- U 88% ispitanih zemalja u protekle se dvije godine dogodio porast poslovanja na internetu
Štednja i veća potrošnja, oporavak lanaca opskrbe, ubrzavanje digitalizacije, rast broja putovanja i sve veći broj ekonomskih rizika, faktori su koji će oblikovati svjetsku ekonomiju tijekom 2022. godine.
Najnovije istraživanje Mastercard Economic Institutea, Economy 2022, koje se temelji na trendovima promotrenima kroz prizmu potrošača, kaže da će gospodarstvo svijeta u slijedećoj godini biti obilježeno daljom digitalizacijom i povratkom ekonomije doživljaja.
Pet faktora
Izvještaj pokazuje kako će pet temeljnih faktora: štednja i potrošnja, lanci opskrbe, ubrzavanje digitalizacije, putovanja i sve veći broj ekonomskih rizika, oblikovati svjetsku ekonomiju tijekom sljedeće godine. Najveća promjena dogoditi će se u štednji kućanstava i potencijalnom utjecaju tog novca na potrošnju. Kućanstva su, potaknuta novcem koji je došao od mjera za očuvanje radnih mjesta i drugim pandemijskim potporama, štedjela gotovo dvostruko više nego prije. Neki su vratili dugove, neki su taj novac uložili u posao, a treći ga drže u banci. Kako i koliko će se taj novac trošiti, odredit će i dinamiku svjetske ekonomije u sljedećoj godini.
Mastercard Economic Institute kaže da će potrošnja nagomilane ušteđevine rezultirati rastom svjetskog BDP-a od dodatna tri postotna boda. Štoviše, ako se ušteđevine kućanstava budu trošile brže, rast globalnog BDP-a mogao bi dosegnuti 4,5 postotnih bodova. Pandemija je potakla rast potrošnje s 39% na gotovo 47%, uzdrmavši sektor usluga i opteretivši lance opskrbe. Kako se tijekom slijedeće godine granice budu više otvarale, potrošnja na robu i potrošnja na usluge će se uravnotežiti. Kako bi zornije ilustrirao potencijalni učinak potrošnje ušteđevina, Mastercard Economic Institute razradio je, za svaki faktor, scenarije, mjerila i tablice pokazatelja, koje se baziraju na tome kako će brzo ili sporo kućanstva trošiti višak novca i kako će to utjecati na BDP, inflaciju i stopu nezaposlenosti. Pogledajte ih ovdje.
Scenariji
Prvi scenarij razmatra situaciju u kojoj se ništa neće promijeniti, ljudi neće više trošiti već će nastaviti štedjeti kao u pandemiji. Sljedeći scenarij predviđa postupan povratak pred pandemijskim navikama štednje i potrošnje, tijekom sljedeće tri godine. Treći scenarij predviđa da će se normalne stope štednje i potrošnje vratiti za dvije godine, a u četvrtom scenariju, koji pretpostavlja brzo i potpuno otvaranje globalne ekonomije, stare navike vraćaju se u samo godinu dana.
Lanci opskrbe
Poremećaji u lancima opskrbe, nastali kao posljedica zaštitnih mjera kojima se usporilo širenje korona virusa i rast potražnje za raznom robom jer je brzo nestala s polica, rezultirali su pritiscima na proizvodnju i logistiku. Zajedničko djelovanje ta dva utjecaja ubrzalo je rast cijena i inflaciju. Mastercard Economic Institute predviđa da će se situacija normalizirati i cijene pasti – kad se potražnja i lanci opskrbe stabiliziraju, a to se očekuje do kraja sljedeće godine.
Prije pandemije potrošnja na stvari, dakle na robu raznih vrsta, padala je, malo po malo, gotovo tri desetljeća, a potrošnja na usluge je rasla. Pandemija je promijenila taj trend. Kad se granice opet potpuno otvore i ljudi počnu opet masovno putovati, opet će porasti potrošnja na usluge.
Digitalizacija
Prema analizi Mastercard Economic Institute, provedenoj na 32 tržišta diljem svijeta, u 88% zemalja dogodio se rast poslovanja na internetu. Spremnost za brzu digitalizaciju poslovanja pokazala se presudnom za održavanje i rast prihoda tijekom pandemije. U središtu tog trenda je rast elektroničke trgovine. U doba zaključavanja 2020. godine globalni rast potrošnje putem interneta skočio je za 4,3 postotna boda u odnosu na pred pandemijsko razdoblje. Taj rast nastavio se i tijekom ove godine. Najveći rast dogodio se u sektoru maloprodajne trgovine, čak 20 posto. U Hrvatskoj, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, online trgovina sada čini 15% ukupne vrijednosti trgovine u našoj zemlji. Što se tiče sljedeće godine bit će zanimljivo vidjeti kako će na online potrošnju djelovati manja stopa štednje i nedostatak potpora.
Tehnološki vješti Hrvati
„Ako znamo da je po kupovnoj moći BDP-a po stanovniku Hrvatska na predzadnjem mjestu u EU, bilo bi logično očekivati i da je zemlja i po ukupnom stupnju digitalizacije jednako loše rangirana. Međutim Hrvatska se nalazi na 19. mjestu i to ponajviše zahvaljujući relativno dobro razvijenim digitalnim vještinama (16. mjesto unutar EU) i još boljoj integraciji digitalnih tehnologija u poslovanju kompanija (13. mjesto u EU). Čak smo i po pitanju digitalne infrastrukture napredovali u posljednjih nekoliko godina, dok nam je najveći problem i dalje digitalizacija javnih usluga. Možemo stoga zaključiti da je Hrvatska, kada je digitalna transformacija u pitanju, daleko konkurentnija u odnosu na mnoge druge aspekte poslovanja”, drži Maruška Vizek, zamjenica ravnateljice Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Utrostručiti broj informatičara
Kako bi dodatno pojasnio trendove povezane s digitalizacijom, Mastercard Economic Institute je, u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom, napravio zajedničko istraživanje kojim je analizirana potrošnja u elektroničkoj trgovini u 47 zemalja svijeta. Rezultati tog istraživanja pokazuju da se broj online transakcija povećao u svim zemljama koje su i prije pandemije imale visok stupanj digitalne zrelosti. To je dovelo do još većeg jaza među zemljama i pokazalo da su gospodarstva koja su više digitalizirana otpornija na krize.
Isto tako, u zemljama u kojima su prihodi veći, više se troši i na internetu, a na tu potrošnju još utječe i broj stanovnika i potrošnja države u svakoj pojedinoj zemlji. “Ključno pitanje uspjeha digitalizacije je raspoloživost informatičkih stručnjaka. Sada ih u Hrvatskoj imamo 50-tak tisuća, a taj broj moramo udvostručiti pa i utrostručiti u do kraja ovog desetljeća. Zato ih ne smijemo gubiti, posebno ne zbog nekonkurentnih primanja, koja su rezultat iznimno visokih poreznih opterećenja. Trebamo otvoriti granice i stimulirati dolazak inozemnih informatičara, studenata i digitalnih nomada u Hrvatsku”, kaže Boris Drilo, predsjednik HUP ICT Udruge poslodavaca i član uprave Hrvatskog telekoma.
Rizici? Sve ih je više…
Mastercard Economic Institute napravio je i posebnu tablicu rizika prema njihovoj ekonomskoj i financijskoj ozbiljnosti te prema vjerojatnosti njihove pojave u kratkoročnom razdoblju. Nove varijante virusa, poput omikrona, neposredna su opasnost. Međutim, uz nastavak pandemije, na djelu je i niz drugih rizika, kao što su inflacija, veće fluktuacije cijena nekretnina i nafte, navikavanje na rad bez državnih potpora, povratak većeg broja ljudi na radna mjesta u uredima, fiskalne krize u razvijenim gospodarstvima i međunarodni sukobi zbog trgovinskih tarifa, posebno između Kine i Sjedinjenih Država. Sve to moglo bi imati negativan učinak na brzinu oporavka svjetske ekonomije.
Eurozona spašava Lijepu našu
„Inflacija i s njom povezani rast kamatnih stopa te pandemija i šokovi na strani ponude koju ona izaziva definitivno povećavaju negativne izglede za budući ekonomski rast, no sredstva koja je Hrvatska dobila iz Fonda za oporavak i otpornost te vjerojatni skori ulazak u eurozonu predstavljaju visoku razinu zaštite od šokova i omogućit će značajno veći gospodarski rast u nadolazećem srednjoročnom razdoblju. Ta sredstva će dijelom supstituirati potrebu za financiranjem javne potrošnje iz poreznih prihoda, što bi trebalo imati pozitivan utjecaj na fiskalni saldo i javni dug tijekom razdoblja kada se sredstva iz Fonda za oporavak budu trošila”, kaže Maruška Vizek.
Turizam i putovanja
Sektor turizma se tijekom 2021. počeo oporavljati, najviše obiteljskim putovanjima na bliske, domaće destinacije i to će se nastaviti i slijedeće godine. Usto, zrakoplovna industrija sve će se više vraćati letovima na srednje udaljene i daleke destinacije, kaže studija Mastercard Economic Institutea. Poslovna putovanja, posebno poslovna putovanja zrakoplovom, oporavljaju se sporije. Još jedan faktor dosta utječe na međunarodni sektor putovanja – nedostatak turista iz Kine, što je bio glavni motor rasta globalnog turizma u godinama prije pandemije. No, ukupno gledano, oporavak turizma je krenuo.
„Uz oporavak, industrija turizma prolazi i svojevrsnu identitetsku krizu, i to ne samo zbog pandemije već i zbog kampanja protiv putovanja radi smanjenja emisije štetnih plinova. Ipak, ljudi žele putovati. Točno, putuju manje, međutim, na putovanjima ostaju duže. To posebno vrijedi za luksuzni segment turizma, u kojem se troši više nego ikada i u kojem je porasla važnost turističkog agenta koji rješava sve nedoumice vezane uz samo putovanje i destinaciju”, kaže Zoran Pejović, konzultant za turistički menadžment i suosnivač Paradox wine and cheese bara.
Nije novo normalno, ali – napredujemo
Trendovi u turizmu, o kojima govori Mastercard Economic Institute, globalni su i, naravno, utječu na hrvatski turizam. Važno je i dalje zadržati fokus na bližim tržištima koja su nas održala u ovoj godini i istodobno pratiti sve što se događa na dalekom istoku i dalekom zapadu jer će se ti putnici prije ili kasnije vratiti. „Drukčije rečeno, glavni problem hrvatskog turizma 2022. godine neće biti nedostatak gostiju, već nedostatak radnika pa većinu napora treba usmjeriti prema tom izazovu. Sve manje mladih želi raditi u turizmu, a puno iskusnih turističkih radnika je, tijekom pandemije, promijenilo profesiju”, tvrdi Pejović.
Zaključak istraživanja Mastercard Economic Institutea je da nas ova godina nije vratila u normalu, no ipak, ostvaren je napredak. Rast gospodarstava, sve veća dostupnost cjepiva i posvemašnja digitalizacija doprinijeli su oporavku poslovanja. Posljedica toga, tijekom sljedeće godine, bit će rast potrošnje u svim segmentima i povratak ekonomije doživljaja.
Piše: Zvonko Pavić
