Iskoristi jedinstvenu priliku i prijavi se na Uplift akademiju – prvu sveobuhvatnu edukaciju za mikro, male i srednje poduzetnike. Online program provodi Algebra, a Mastercard osigurava 32 stipendije. Prijave traju do 2. listopada – tvoja prilika te čeka ovdje.
- Što je metoda Design Thinking i zašto je važna u poduzetništvu?
- Zašto su nam potrebne inovacije i kako mogu (uspješno) inovirati mikro i mali poduzetnici?
- Što su o modulu Poduzetništvo i inovacije rekli stipendisti Uplift akademije
Treći modul Uplift akademije, za mnoge posebno zanimljiv, bio je Poduzetništvo i inovacije. Kako mali i srednji poduzetnici mogu inovirati, kako rad na inovacijama uklopiti u pretrpane poduzetničke poslovne obaveze, ali prije svega, kako se uopće stvaraju inovacije, ispričala nam je poslovna psihologinja Ivana Conjar, predavačica Algebre i predavačica na modulu Poduzetništvo i inovacije.
„Možemo reći da smo najviše vremena proveli baveći se metodom poznatom pod nazivom Design Thinking – skup kreativnih tehnika i seta alata koji su potrebni da bismo stvarali inovacije. Prije nego što uopće krenemo s inovacijom, važno je razumjeti je li povoljno vrijeme u razvoju organizacije i/ili proizvoda (ne treba žuriti, a ni kasniti za potrebama tržišta) a drugi važan element jest kome je ta inovacija namijenjena, odnosno za koga inoviramo, tko će biti korisnik naše inovacije. Tek kada ustanovimo ove ključne elemente, možemo krenuti s procesom. Krećemo s temeljima, a to je empatija, sposobnost da saslušamo i razumijemo potrebe drugih, u ovom slučaju naših klijenata i korisnika“, objasnila je Ivana Conjar.
No, vratimo se na početak, odnosno na pitanje zašto su nam potrebne inovacije i čemu one ustvari služe. „Inovacije se ne rade zato da bismo bili moderni i kul. Inovacije se rade zato da bismo riješili konkretni problem ili konkretnu potrebu koju imaju korisnici naših proizvoda ili usluga“, ističe Ivana Conjar.
Inovacije su po samoj definiciji svi zahvati i promjene kojima se nastoji unaprijediti proizvode, proizvodne procese ili organizacije poslovanja u svim njegovim segmentima, od nabave preko logistike pa sve do marketinga.
Najbolji put do inovacija – pitajte svoje korisnike što žele
Pa ipak, uvriježeno je mišljenje da su inovacije nešto čime se bave veliki korporacijski sustavi koji imaju mnogo novaca i specijaliziranih stručnjaka te čitave R&D odjele koji se bave isključivo s – inovacijama. Samim time, ljudima koji se bave malim i srednjim poduzetništvom to se može činiti kao nešto što je prilično izvan dosega, nešto za što uz svakodnevne poslovne obaveze nemaju ni vremena niti financijskih sredstava.
Međutim, iz razgovora s Ivanom Conjar saznajemo da to ne mora biti tako.
„Da bismo napravili dobru i kvalitetnu inovaciju, ne moramo imati cijeli R&D sustav. Za dobru inovaciju nam treba malo vremena, empatija te papir i olovka“, objašnjava Ivana. „Najjednostavniji i najbolji pristup je pitati ljude, korisnike naših usluga i proizvoda o njihovim potrebama, načinu korištenja, ponašanjima i navikama, to će nas usmjeriti u kojem su segmentu našeg poslovanja potrebne inovacije“, kaže naša sugovornica.
„Ako poduzetnici kažu da nemaju vremena ili novca za inovacije, u tom slučaju bi trebalo postaviti pitanje imaju li vremena za ispravljanje grešaka koje su mogli izbjeći. Ili isto tako, imaju li vremena za razvijanje proizvoda ili usluga koje nitko ne želi ili ne treba. Za sve što radimo, ne samo u poduzetništvu, potrebni su vrijeme i novac. No pitanje koje si treba postaviti jest na što ih želimo potrošiti – na ispravljanje grešaka ili na inovacije“, ističe.
Razmišljanje „out of the box“
„Ono što nas često koči u kreativnosti, a što osobito dolazi do izražaja u inovativnim procesima, jest to što smo svi navikli raditi stvari na određeni način. Naš mozak je vrlo pragmatičan i efikasan, želi uz što manje energije postići što brže rezultate, zato se služi ustaljenim obrascima i navikama kako bi došao do rješenja. No, ako uvijek idemo istim putem, uvijek ćemo stići na isto mjesto. Ideja inoviranja služi da vidimo možemo li doći do nekog novog cilja, do nekog novog mjesta i vidjeti kakva sve mjesta postoje. Drugim riječima, moramo natjerati mozak da razmišlja out of the box, moramo se navesti da razmišljamo drugačije, da istražujemo, da postavljamo pitanja – pa čak i kada se ta pitanja mogu učiniti glupima. Moramo propitkivati predrasude, pretpostavke, navike. Uostalom, potrebno je propitkivati i načine zašto nešto radimo na način na koji to radimo“, objašnjava.
„Na modulu Poduzetništvo i inovacije bilo je i riječi o tome kako prepoznati ljude koje imamo u svojem timu, a koji mogu napraviti promjene te kako motivirati ljude da budu pokretači tih promjena“, kaže Ivana.
„No, najviše smo vremena posvetili razbijanju predrasuda da za inovacije trebamo jako mnogo vremena, mnogo novca i mnogo stručnjaka. Dodatno, nekako je u ovim okolnostima bilo važno i osvijestiti da nas upravo izazovi tjeraju da budemo kreativni i da radimo na inovacijama“, poručila je Ivana Conjar.
Pitali smo Ivanu i kako su polaznici Uplift akademije reagirali na sve što su naučili i saznali na modulu Poduzetništvo i inovacije, i je li iznad glava naših Upliftera bilo više upitnika ili upaljenih žaruljica.
„Bilo je više žaruljica“, smije se naša sugovornica. „Iako prema planu nastave za ovaj dio nije bilo predviđeno toliko vremena, polaznici su tražili da zastanemo na Design Thinkingu i na tome kako bi praktične alate mogle primijeniti na svoje poslovanje. Kroz predavanja i vježbe dobili su potrebna znanja i alate kako provesti cijeli postupak inovacije i sve što su naučili odmah su mogli isprobati na razvoju vlastitih projekata – završnih radova na kojima su radili kroz mentorski program Uplift akademije“, zaključuje Ivana Conjar.
Što na modul Poduzetništvo i inovacije kažu Uplifteri
Dojmove o modulu Poduzetništvo i inovacije na Uplift akademiji s nama su podijelili stipendisti Uplift akademije.
„Modul Poduzetništvo i inovacije mi je bio jedan od najzanimljivijih jer smo učili metodologije bitne u poslovanju koje su meni bile nove i za koje do tada nisam znala. Radili smo u grupama, i to na način da teorijski dio s predavanja odmah prolazimo kroz praktične vježbe, i to se pokazalo kao zaista korisno“, ispričala nam je Ana Buljan, suosnivačica brenda Karibu Kaaawa i polaznica Uplift akademije. „Kada pričamo o tome što nam je donio ovaj modul, a da je primjenjivo u praksi, odnosno našem poslovanju, to je upravo ono što nas je predavačica Ivana Conjar naučila da svaku ideju ili poduzetnički projekt koji imamo i želimo prvo stavimo na papir, svaku stavku prođemo i provedemo kroz metodologiju koje smo na modulu naučili. Iako se na prvi pogled može činiti da je to raspisivanje gubljenje vremena, meni se pokazalo da je to odličan način da se sama ideja ili projekt iskristalizira i da se lakše uoče potencijalni problemi ili nedostaci“, kaže Ana.
Razgovarali smo i Augustinom Fabijanićem, još jednim polaznikom Uplift akademije i suosnivačem agencije Free Spirit Tours. „Prvo, sve pohvale za Ivanu kao predavačicu, stvarno je bilo super. Najviše mi se svidjelo što je kroz sva predavanja bilo zaista jako mnogo primjera iz prakse, a to vas navede da još više i šire razmišljate o onome o čemu učite. Iz samog modula Poduzetništvo i inovacije, ono što je meni bilo osobito interesantno i ono što možemo promijeniti, što smo već djelomično i implementirali kroz jednu od naših strategija u poslovanju je tehnika kreacija persone, odnosno kako prepoznati korisnika i osobu koja je potencijalni korisnik”, ispričao je.
“Ono što mislim da je općenito važno i u čemu mnogo poduzetnika griješi jest to da prvo naprave proizvod ili uslugu i tek onda razmišljaju kome će to prodati. Ustvari, trebalo bi biti obrnuto. Poduzetnici bi prvo trebali razmišljati kome se obraćaju, tko su njihovi korisnici i kakve su njihove potrebe, tko im je ciljana skupina, pa prema tome stvarati svoj proizvod ili uslugu“, kazao je Augustin Fabijanić.
O tome kako je bilo na modulu Poduzetništvo i inovacije popričali smo i s Barbarom Ljevar, osnivačicom Vinarije Kaptol. „Ivana je odlična predavačica, to smo često komentirali među sobom u grupi. Tijekom trajanja modula, u tom timskom radu na temelju primjera iz našeg poslovanja došli smo do niza super ideja. Jednako tako, ono što smatram osobito korisnim jest to što smo se na modulu mnogo bavili time kako potaknuti brainstorming i razvoj novih ideja, i kod samih sebe, ali i kod naših zaposlenika“, istaknula je Barbara.
Modul Poduzetništvo i inovacije prokomentirala je i Sanja Protić, osnivačica OPG-a Protić Sanja. “Modul je bio vrlo zanimljiv, mnogo brainstorminga, učili smo kako razgovarati s ljudima, čuli smo i mnogo ideja iz kojih možete reciklirati i ono što vam odgovara iskoristiti u vlastitom poslovanju pa je zaista bilo i zanimljivo i korisno”, zaključila je.
