- Petar Mišura predavač je na seminaru „Što projekt JLS čini uspješnim?“ održanom u sklopu Uplift akademije+
- Uplift akademija+ pokrenuta je u suradnji Mastercarda i Algebre, a riječ je o edukaciji koja se između ostalog bavi digitalnom transformacijom, zelenom tranzicijom i upravljanjem podacima u javnoj upravi
- Prvu generaciju čini 15 polaznika, lokalnih službenika i dužnosnika iz cijele Hrvatske
Rođeni Šibenčanin Ivo Petković je kao i mnogi mladi, nakon završetka srednje škole napustio rodni grad i otišao studirati u Zagreb. Nakon studija, zaposlio se kao programer u jednoj zagrebačkoj IT kompaniji. „Dolazak pandemije otvorio je mogućnost rada od doma pa sam tako i ja, spletom okolnosti, iskoristio tu mogućnost i za vrijeme korone se vratio u Šibenik. U početku sam mislio da je to privremeno. No kako je u Šibeniku u međuvremenu otvoren Prvi poduzetnički inkubator i coworking prostor Trokut, jedan prijatelj je otvorio tamo ured, tako sam i ja odlučio otvoriti tvrtku, uzeo ured u Trokutu i počeo raditi na jednom projektu u struci“, prisjeća se.
„Čitav taj splet okolnosti i mogućnost remote rada, ali i prostor kao što je Trokut otvorio je nama koji radimo u IT sektoru mnogo veće mogućnosti. Sada možete iz Šibenika raditi za tvrtke koje se nalaze u Zagrebu ili čak i u inozemstvu, a živjeti ovdje. Paralelno s tim, u Trokutu su stvarno super ljudi, otvara se sve više firmi, sve je veća ponuda poslova, tu je i odlična NEET akademija. Sve je to pomoglo i Šibeniku koji sada u svakom pogledu ima više sadržaja i sve to doprinosi boljoj situaciji i kvaliteti života. U Šibeniku mogu živjeti i raditi, Šibenik ima gotovo sve što meni treba od grada i više ni ne razmatram opciju povratka u Zagreb“, priča naš sugovornik. Ivo nije jedini, ali je odličan primjer kako dobro realizirani projekti, kao što je Trokut u Šibeniku, mogu snažno utjecati na revitalizaciju manjih gradova, podignuti poduzetništvo i potaknuti ljude da se vrate, te da žive i rade u manjim gradovima.
Projekti vrijedni 1170 milijuna eura
Trokut u Šibeniku je jedan od primjera uspješnih projekata jedinica lokalne samouprave financiranih iz EU fondova, ali nije jedini takav projekt u Šibeniku. U razdoblju od 2011. do 2024. godine realizirani su brojni vrijedni projekti koji su svaki na svoj način pridonijeli transformaciji i revitalizaciji Šibenika. Uz već spomenuti Poduzetnički inkubator Trokut, treba svakako spomenuti obnove triju Tvrđava, gradnje Poslovne zoni Podi, projekt Uspostave cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije – Županijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac, ali i još mnoge druge projekte, u ukupnoj vrijednosti 170 milijuna eura.
Stoga je logičan izbor za predavača na seminaru Uplift akademije+ na temu „Što projekt jedinice lokalne samouprave čini uspješnim?“ bio upravo Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika. Petar Mišura sa svojim timom već 13 godina radi na različitim EU projektima pa je to ekstenzivno praktično iskustvo korisno polaznicima Uplift akademije+ koji to znanje mogu primijeniti i u vlastitim sredinama.
“Što projekt JLS čini uspješnim?”
Uplift akademija+ je program edukacije koji obuhvaća digitalnu transformaciju, zelene tranzicije i upravljanje podacima koja mogu unaprijediti javne usluge u lokalnim zajednicama. Program edukacije Uplift akademija+ pokrenuo je Mastercard u suradnji s Algebrom. Prvu generaciju čini ukupno 15 predstavnika jedinica lokalne samouprave iz različitih dijelova Hrvatske.
„Polaznici Uplift akademije+ koji su sudjelovali na seminaru su zaista imali različita pitanja, od općenitih pitanja koji se odnose na pripremu strateškog plana ili promidžbu i informiranje javnosti oko EU projekata, pa sve do vrlo konkretnih pitanja, primjerice nekih detalja oko rješavanja priključka na javnu komunalnu mrežu kada su u pitanju projekti rekonstruiranja kao što je to bio projekt Tvrđave“, priča Petar Mišura.
Ali da krenemo od početka, za svaki dobar projekt ključni su dobri temelji, ističe naš sugovornik.
„Tu odmah treba naglasiti kako su svi veliki infrastrukturni projekti jedinica lokalne samouprave usmjereni na EU financiranje jer sami budžeti jedinica lokalne samouprave nisu dostatni za velika ulaganja i realizaciju velikih projekata. Mi smo u Gradu Šibeniku krenuli čim se ta mogućnost otvorila s povlačenjem sredstava iz predpristupnih fondova ISPA, INTEREREG IPA ADRIATIC, INTEREG SEE te IPA III C BRI. Nadalje, još kada govorimo o dobrim temeljima, ključna je projektna organizacija. Odjeli javne samouprave, odnosno tim ljudi koji će se baviti projektima, nisu tipični organizacijski oblik JLS-a. Jedinice lokalne samouprave često imaju problem da struktura samih odjela ne odgovara potrebama i zahtjevima koji prate uspješnu realizaciju projekata. Tako da je jedan od većih izazova okupljanje kvalitetnog kadra i formiranje tima ljudi koji će biti fleksibilni, spremni na mnoge izazove koji su sastavni dio takvih opsežnih i dugotrajnih projekata“, ističe Mišura.
Prvi korak za realizaciju uspješnog projekta su dobri temelji i pravi tim ljudi
„Konkretno, na primjeru obnove Tvrđave sv. Ivana radilo je četvero ljudi u razdoblju od šest godina, a na tom putu bilo je mnogih komplikacija, zapreka. Projekt kao što je obnova Tvrđave sv. Ivana podrazumijeva arheološke radove, geotehnička istraživanja, 18 javnih nabava…I zato vam treba fleksibilan tim koji je orijentiran na konačni cilj i koji neće posustati na prvoj prepreci“, dodaje.
Sljedeći korak u realizaciji uspješnog projekta je – kvalitetno planiranje.
„Mi smo krenuli od tzv. soft projekata financiranih iz EU fondova s kojima smo postavili bazu i koji su dobra podloga za daljnji razvoj, koji se mogu dalje nadograđivati. Dobar primjer takvog integriranog projekta je „Integrirana mobilnost na području Grada Šibenika“. Dakle, počeli smo sa soft projektom uvođenja Sustava javnih bicikala Intermodal financiranim iz predpristupnog fonda IPA ADRIATIC, sve s ciljem kako bi se rasteretio javni gradski prijevoz i smanjile gužve u prometu. Zatim je, kao nastavak Intermodala, uslijedio projekt STEP UP, a koji se sastojao od uspostave autobusnih linija sa zračnim lukama u Zadru i Splitu“, objašnjava.
„Sljedeća faza bila je izgradnja i opremanje logističkog centra Poljana u okviru kojeg smo izgradili podzemnu garažu, a koja osim parkirnih mjesta ima i centar za upravljanje mobilnošću, četiri punionice za električna vozila, prostor za opskrbu stare gradske jezgre odnosno mjesto za pretovar robe iz dostavnih vozila na električno dostavno vozilo za opskrbu gospodarskih subjekata i stanovnika stare jezgre. Ujedno, na taj smo način istovremeno osigurali suvremene sadržaje potrebne za učinkovitu mobilnost i istovremeno oslobodili trg od vozila i vratili ga građanima“, kaže.
„Tek nakon toga smo nabavili 11 novih niskopodnih autobusa, a u toj fazi smo radili mobilnu aplikaciju i digitalne toteme za autobusna stajališta sa svim informacijama o voznom redu u realnom vremenu. Ali ni tu nije kraj, jer je sada u pripremi projekt za Prometno logistički centar PODI koji će imati solarne elektrane za punionice, a na koje ćemo puniti električne autobuse. Naime, ide se prema tome da će uskoro iz EU sredstava biti jedino moguća nabavka gradskih autobusa s nultom emisijom pa i na to treba biti spreman. Na ovom primjeru bih želio istaknuti važnost dugoročnog planiranja projekta jer da smo išli samo na nabavku autobusa, ništa od toga ne bi bilo. Ovakvi integrirani projekti zahtijevaju dugoročno i detaljno planiranje, ali omogućavaju i daljnji razvoj i nadogradnju. Integrirani projekti trebaju obuhvaćati različite komponente, dodatne sadržaje, ovdje morate predvidjeti i različite dodatne troškove održavanja opreme, mnogo drugih elemenata, ali upravo takvi projekti imaju potencijal za daljnji razvitak i mogu ići ukorak sa suvremenim trendovima razvoja jednog grada“, objašnjava Mišura.
U konačnici, cijeli projekt vrijedan je ukupno više od, tadašnjih, 99 milijuna kuna, a od tog iznosa, 73,7 milijuna kuna čine bespovratna europska sredstava.
„Htio bi dodati da svi ti planovi, strategije, analize, sve te dokumente koje pripremate za projekte i u okviru projekta nisu sami sebi svrha i ne služe samo zato što ih morate imati da biste dobili EU sredstva. Te strategije i planove treba koristiti kao nešto što će vam pomoći u određivanju prioriteta, daljnjem planiranju i radu na konceptu razvoja koji želite postići u svojem gradu. Kod nas tu je i gradonačelnik koji je projektni menadžer, ali koji nam je dao slobodu i neovisnost i zato mislim da je takav pristup izuzetno bitan za uspješnost projekta“, kazao je Mišura.
Važnost suradnje sa dizajnerima, arhitektima i drugim stručnjacima
„Uvijek volim naglasiti da je izuzetno važna atraktivnost projekta i u tom pogledu izuzetno je važna suradnja s dizajnerima i arhitektima i drugim stručnjacima. Iz našeg iskustva, kod obnove Tvrđave Sv. Mihovila predviđena je ljetna pozornica koja je i proglašena kulturnom atrakcijom 2014. godine u Hrvatskoj, Tvrđava Barone je obogaćena AR sadržajima proširene stvarnosti. Tu je svakako i Trokut koji je uz to što je Poduzetnički inkubator, coworking prostor, ali i prostor za edukacije i prekvalifikacije Trokut NEET Akademija. Sam Trokut je nominiran za nagrade, između ostalog godišnju Nagradu “Viktor Kovačić” koju dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata te nagradu Mies Van den Rohe Award 2022., najznačajniju europsku nagradu za suvremenu arhitekturu“, ističe.
„Kada smo krenuli u realizaciju Trokuta, nastojali smo u što ranijoj fazi uključiti buduće korisnike. Napravljena je analiza što budući korisnici žele i što očekuju od takvog centra i po tome smo razvijali projekt. Dakle, to je i kontinuirani proces koji se razvija, Trokut je sada postao centar koji sada samostalno razvija vlastite projekte i nadograđuje se i raste. Svi ti naši projekti, Tvrđave i Trokut, i dalje žive, a tu ponovno vidimo važnost planiranja i atraktivnosti samih projekata. Ali ovdje dolazimo do još jedne bitne stavke važne za uspješnost projekta – projekt mora nastaviti živjeti, a to se postiže dobrim upravljanjem. Primjerice, mi smo imali sreću pa je upravljanje Tvrđavama preuzela Tvrđava kulture Šibenik koja je u proteklih desetak godina ostvarila fantastične rezultate. Sam završetak projekta nije kraj, nego novi početak. Kvalitetno vođenje i upravljanje projektom po dovršetku samih građevinskih i tehničkih radova je podjednako važno, jer realizacija samog projekta nije cilj sam po sebi niti je samo sebi svrha, ono mora pridonositi razvoju grada, mora koristiti građanima i mora poticati daljnji napredak“, zaključuje.
