Što zajedničko imaju Taylor Swift i Europsko nogometno prvenstvo? Osim što pune stadione, važni su generatori turizma

shutterstock_2420476823-aspect-ratio-1400-800
  • Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024 izvješće je o potrošačkim navikama vezanim za putovanja, destinacijama koje bilježe najbrži rast i događanjima koja stvaraju hit mjesta
  • Prema njemu Hrvatska je vodeća među europskim u rastu noćenja van ljetne sezone
  • Prosječno trajanje putovanja produžilo se za jedan dan u odnosu na pretpandemijski period

Putovanja su najuzbudljiviji način istraživanja svijeta, oplemenjivanja života i stvaranja nezaboravnih uspomena, a u posljednje su vrijeme ona i prilično dinamičan sektor čija kretanja govore puno o generalnim globalnim trendovima. Mastercard Economics Institute baš zato iz godine u godinu donosi izvješće o potrošačkim navikama vezanim za putovanja, destinacijama koje bilježe najbrži rast i događanjima koja stvaraju hit mjesta. A sukus ovogodišnjeg Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024: Breaking Boundaries izvještaja je: travel industrija obara rekorde.

Mastercardova analiza pokazuje povratak brojki vezanih za putovanja na pretpandemijski period, pa čak i njihovo obaranje. Povećali su se količina i trajanje putovanja, kao i budžeti koje putnici imaju na raspolaganju, a kao apsolutni trend istaknula se potraga putnika za iskustvima. Iako se ova industrija suočava s izazovima poput klimatskih promjena, problema u avionskoj industriji i inflacije, oni ju nisu usporili. Ljudi, čini se, danas više promišljaju i pomnije planiraju svoja putovanja, no i dalje u njima ustraju i – uživaju.

Kroz statistiku to izgleda otprilike ovako. Prosječno trajanje putovanja produžilo se za jedan dan u odnosu na pretpandemijski period. Devet od deset rekordnih dana avionske industrije odvilo se u 2024. godini. Na put je otišlo gotovo 16 milijuna Amerikanaca, a neki od glavnih pokretača putovanja su, primjerice, Europsko nogometno prvenstvo, karneval u Rio de Janeiru i koncerti Taylor Swift. Japan se s tri milijuna posjetitelja istaknuo kao zemlja koja je primila najviše turista, a uz ovu su zemlju najveći rast u odnosu na prošlogodišnji broj posjetitelja imale i Irska te Rumunjska.

Duži odmor – veća potrošnja

Globalni prosjek pokazuje da su se putovanja produljila za jedan dan, s time da su putnici koji su išli u Europu, Afriku i na Bliski Istok ostajali i do dva dana duže. S druge strane, putovanja su se najmanje produljivala za boravke u SAD-u, Latinskoj Americi i na Karibima. Prosječno putovanje iz užitka na globalnoj razini je trajalo četiri dana.

Prema najnovijem godišnjem izvješću, turisti sve više preferiraju putovanja izvan ljetne turističke sezone (svibanj-lipanj i rujan-listopad), a ova promjena posebno je izražena u Hrvatskoj koja s povećanjem od 4,5 postotna boda u broju noćenja izvan ljetne sezone u posljednjem desetljeću drži prvo mjesto u ovom pozitivnom trendu među europskim zemljama.

Turisti koji produljuju svoj boravak obično i troše više. Osim što se kroz pregled najpopularnijih destinacija vidi rastuća težnja za doživljajima na putovanjima, nju je lako primijetiti i prateći podatke o tome na što ljudi najviše troše. Dok se shopping industrija oporavlja nešto sporije, noćni život cvjeta i upravo je na njega otišlo 12 posto svih globalnih prihoda od turizma, što je najviša točka u posljednjih pet godina. Kao najbolji noćni potrošači pokazali su se Australci, koji troše jedan od pet dolara na zabavu i iskustva, dok je globalni prosjek bliži jednom od deset dolara. Australce u hedonističkom turizmu ove vrste slijede Britanci, Talijani i Amerikanci.

Hit destinacije

Njemački grad München zasjeo je na tron najpopularnijih destinacija ove godine, i to zbog već spomenutog Europskog nogometnog prvenstva jer se upravo tamo održava otvorenje ovog velikog sportskog spektakla. Drugi eventi koji su donosili veliku pažnju određenim geografskim područjima su pomrčine Sunca, Svjetsko prvenstvo u kriketu, karneval u Rio de Janeiru te koncerti Taylor Swift. Takva vrsta događanja je značajni generator ekonomije i turizma. Za primjer, za vrijeme pomrčine u SAD-u je zabilježen porast potražnje za hotelskim sobama od 71 posto, restorani u krugu od nekoliko kilometara od mjesta na kojima se održavaju koncerti Taylor Swift profitirali su 68 posto više no inače, dok je posao u dućanima i restoranima za vrijeme karnevala u Rio de Janeiru veći za nevjerojatnih 156 posto.

Nakon već spomenutog Münchena, iduća najpopularnija destinacija na globalnoj razini u nadolazeća tri mjeseca je Tokio, što se može objasniti rekordno niskim jenom i godinom dana bez pandemijskih restrikcija. Treće je mjesto zauzela Tirana u Albaniji, zemlji koja je sve popularnija turistička destinacija čiji su glavni aduti čisto more i jeftine cijene. I ostatak popularnih destinacija za ljetne mjesece privlači upravo plažama, pa su se tu našli Nica u Francuskoj, Cancun u Meksiku, Bali u Indoneziji, Krf u Grčkoj…

Hrvatska je pak jedna od hit destinacija većinom za Europljane, pri čemu se ističu Dubrovnik, Split i Zagreb. Naše gradove u najvećoj mjeri planiraju posjetiti Nizozemci, Norvežani, Francuzi i Švicarci.

Novo-stari način putovanja, važnost cijene i klime

Oblik putovanja koji doživljava pravi revival je krstarenje. Mastercardovo izvješće pokazalo je da se u prvom tromjesečju na krstarenjima trošilo 16 posto više u odnosu na situaciju iz 2019. godine.

S obzirom na stalni rast cijena u hotelskoj industriji, razlika u cifri koju se plaća za krstarenje i hotel se povećala, što nerijetko čini putovanja brodom jeftinijom, pa i primamljivijom opcijom za brojne turiste.

Cijena je bitna stavka kod suvremenog turista; analiza sto destinacija pokazala je da turisti duže ostaju u hotelima na jeftinijim mjestima, a zanimljivo je i da se duže zadržavaju na mjestima koja imaju bolju klimu. Najduže su boravili u Indoneziji, gdje je prosječno vrijeme zadržavanja gotovo devet dana, dok je Norveška najkraće zadržavala posjetitelje, u prosjeku tek 2,2 dana.

Luksuzni proizvodi, odjeća i gastronomija

Kao destinacije na kojima se najviše troši na luksuzne proizvode istaknuli su se Ujedinjeni Arapski Emirati i Japan, i to s porastom od 61, odnosno 152 posto. Generalno, destinacije u azijsko-pacifičkoj regiji i drugim popularnim luksuznim destinacijama, uključujući Francusku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo, pokazuju snažan rast potrošnje na luksuz. Pad je, pak, vidljiv u Meksiku, i to za 22 posto te radi velike oscilacije njihove valute pesos.

Na nekim drugim tržištima rast potrošnje na ležernu odjeću pak nadmašuje luksuzno tržište. To se u najvećoj mjeri dogodilo na Tajlandu te u Kolumbiji i Meksiku. Ove su zemlje zabilježile rast 69, 25 i 14 posto u odnosu na prošlu godinu.

U segmentu ugostiteljstva situacija također značajno ovisno o destinaciji. Na primjer, turisti koji putuju u Španjolsku i Brazil preferiraju opuštenije gastronomsko iskustvo, dok se – kuriozitetno je – Indija istaknula kao zemlja u kojoj je rastuća scena vrhunske gastronomije dovela do veće potrošnje u tom tipu lokala nego i street foodovima i sličnim stilovima restorana. Turisti u Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu također naginju opuštenijem objedovanju te ekonomičnijim opcijama, iz čega se da zaključiti da je vidljiv pomak turista prema ekonomičnijim gastro opcijama, odnosno inzistiranju na najboljoj vrijednosti za njihov novac. Upravo ta fraza možda najbolje opisuje turista današnjice, koji je u konstantnoj potrazi za najboljim omjerom cijene i kvalitete, ali i događanjima koja se pamte cijeloga života.