- Javno savjetovanje na temu Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine traje od 21. srpnja do 20. kolovoza
- Strategija se temelji na analizi scenarija potencijalnih alternativnih budućnosti i podloga je za utvrđivanje smjerova, ciljeva i mehanizama provedbe
- Glavni nositelj provedbe Strategije je Ministarstvo turizma i sporta u suradnji s tijelima državne uprave, županijama, općinama, gradovima i turističkom zajednicom
Prošli tjedan na internetskoj stranici eSavjetovanja objavljen je dokument Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Riječ je o planu razvoja hrvatskog turizma do kraja ovog desetljeća, usklađenim s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i temeljnim dokumentima i politikama Europske unije uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstvima i drugim relevantnim institucijama, a u izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju. Ukupno je sudjelovalo 2850 osoba.
Analiza i alternativne budućnosti
Strategija razvoja održivog turizma temelji se na analizi scenarija potencijalnih alternativnih budućnosti i njihova utjecaja na hrvatski turizam te čini podlogu za određivanje razvojnih smjerova, ciljeva i provedbenih mehanizama. Analiza je identificirala ključne izazove povezane s razvojem turizma, njihov utjecaj na održivost te donijela smjernice za razvoj održivog turizma. Potrebno je istaknuti da su se pri analitici koja je prethodila izradi Strategije koristili podaci iz 2019. godine, kao posljednje pretpandemijske godine.
Strategija sadrži i viziju razvoja turizma u Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te donosi konkretna prioritetna područja za ostvarenje ciljeva koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Štoviše, na temelju Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine izradit će se Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine koji će sadržavati operacionalizaciju prioritetnih područja kroz konkretne mjere.
Uz Ministarstvo turizma i sporta, kao glavnog nositelja realizacije Strategije iznimnu važnost pri njenoj implementaciji imat će suradnja s ostalim tijelima državne uprave, županijama, gradovima, općinama i sustavom turističkih zajednica.
Potrebe i potencijali
Analiza stanja turizma u Hrvatskoj pokazuje da se suočavamo s deset ključnih izazova*. Na temelju tih izazova, Strategija je utvrdila razvojne potrebe i potencijale hrvatskog turizma. To su: poboljšati kvalitetu života i dobrobit lokalnog stanovništva; ublažiti sezonalnost turističkih aktivnosti i repozicionirati Hrvatsku kao cjelogodišnju destinaciju održivog turizma; kreirati autentičnu ponudu (u nišama) visoke dodane vrijednosti i ojačati lanac vrijednosti u turizmu i povezanim djelatnostima; prostorno ravnomjernije rasporediti turistički promet; razviti posebne oblike turizma i strukturirati razvoj turističkih proizvoda; ukloniti nepovoljan utjecaj turizma na prostor, okoliš i prirodu; poboljšati strukturu i kvalitetu smještajnih kapaciteta; poboljšati poslovno i investicijsko okruženje u turizmu; više primjenjivati nove tehnologije u turizmu; poboljšati ljudske potencijale u turizmu; smanjiti nepovoljan utjecaj kriza na turizam; unaprijediti zakonodavni okvir; više uključivati lokalne zajednice u procese donošenja odluka o razvoju turizma; očuvati i unaprijediti poziciju Hrvatske kao sigurne turističke destinacije; integralno upravljati destinacijama radi pronalaženja odgovarajućih specijalizacija i pozicionirati Hrvatsku prema novim i velikim, brzorastućim globalnim emitivnim tržištima.
U Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine definirana je i vizija turizma u našoj zemlji. Sažeta je u rečenici: poštujući prirodno i kulturno nasljeđe i jedinstveni identitet svih regija, stvorit ćemo održiv cjelogodišnji turizam poželjan za investicije, rad i život, koji doprinosi skladnom gospodarskom razvoju Hrvatske.
Globalni kontekst i osjetljivost na promjene
Budući pravci razvoja turizma Hrvatske determinirani su i trendovima na globalnom turističkom tržištu. Među mnogim kratkoročnim i dugoročnim trendovima ističu se oni koji su vezani za održiv i pristupačan turizam, digitalizaciju poslovanja, klimatske i demografske promjene. Turizam je odgovoran za približno 8 posto ukupnih emisija CO2.
Hrvatska mora (koliko sama može) umanjiti utjecaj klimatskih promjena i ostalih negativnih učinaka turizma na okoliš te očuvati svoje prirodne resurse za buduće generacije. Jak utjecaj na turizam u Hrvatskoj imaju promjene u dobnoj strukturi stanovništva s naglašenim trendom starenja stanovništva. Hrvatska mora razvijati posebne oblike turizma prilagođene potrebama različitih demografskih segmenata, s posebnim naglaskom na zdravstveni turizam za koji naša zemlja ima raspoložive resurse.
Pandemija virusa Covid-19 otkrila je veliku ranjivost hrvatskog turizma na promjene i poremećaje, ali i njegovu važnost za gospodarstvo i društvo. Pandemija je ugrozila dvije trećine poslova u turizmu u trenutku kada je turizam već bio suočen s izazovom zapošljavanja kvalificirane radne snage.
Digitalizacija i digitalna transformacija
Turizam je danas i pod snažnim utjecajem trenda digitalizacije poslovanja. Tehnologija je postala dio svakodnevnog života, promijenila je način života, rada i provođenja slobodnog vremena. U turizmu i industriji zabave primjenjivat će se virtualna i proširena stvarnost, autonomni prijevoz, umjetna inteligencija i biometrijska tehnologija. Društveni mediji će još uvijek biti izvor inspiracije za putovanja. Zahtijevat će se individualizirani pristup proizvodima i uslugama. Suvremena tehnološka rješenja i digitalna transformacija mijenjaju i način upravljanja turističkim destinacijama i poslovnim subjektima u turizmu te postaju sredstvo pomoću kojih će se destinacije pozicionirati kao pametne destinacije.
Posebnu važnost ima korištenje digitalizacije u turizmu kao alata koji pomaže u donošenju poslovnih odluka. Digitalizacijom se olakšava stvaranje velike količine javno dostupnih podataka o turističkim kretanjima, navikama i aktivnostima turista, koja stvara preduvjete za korištenje sustava poslovne inteligencije u predviđanju buduće potražnje za njihovim uslugama. Hrvatski turizam je u proteklih nekoliko godina ostvario značajne iskorake iz područja digitalne transformacije – prema analizi Digital Country Index Hrvatski turizam pozicioniran je na visokom 22. mjestu od 243 država u svijetu dok je u Europi pozicioniran na 10. mjestu od 55 država. To znači da iz perspektive turizma, sljedeći iskorak treba ići u smjeru dostizanja najboljih praksi. Za ostvarenje potpune digitalne transformacije hrvatskog turizma potrebno je izraditi sveobuhvatnu digitalnu strategiju turizma.
Pogled unatrag, pogled unaprijed
Prethodna strategija – Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine – definirala je pet glavnih ciljeva: podizanje međunarodne konkurentnosti, poboljšanje strukture i kvalitete smještaja, novo zapošljavanje, realizaciju novog investicijskog ciklusa i povećanje turističke potrošnje. Iako je vidljiv iskorak, realizacija navedenih ciljeva najvećim je dijelom izostala. Pa će biti zanimljivo pratiti realizaciju ciljeva nove Strategije, do 2030. godine.
Kvantitativni pokazatelji razvoja turizma
U Strategiji razvoja održivog turizma opširno su opisani i kvantitativni pokazatelji – udio izravnog bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu iznosi 25 posto; ukupni prihodi od turizma u Hrvatskoj u 2019. godini bili su 10.5 milijardi eura; hrvatski turizam dominantno se odvija u Jadranskoj Hrvatskoj – 95 posto noćenja ostvareno je u toj regiji; u strukturi turista dominiraju strani turisti – u dolascima u 2019. godini strani turisti imaju udio od 88,7 posto, dok je u noćenjima udio od 92,2 posto; Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija i Poljska u 2019. godini bila su najznačajnija hrvatska emitivna tržišta; nautički turizam predstavlja jedan od najprepoznatljivijih i najbolje tržišno pozicioniranih turističkih proizvoda Hrvatske, i tako dalje.
Turističke investicije i poslovno okruženje
Za potrebe izrade Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine izvršena je detaljna analiza investicijskih turističkih pokazatelja Hrvatske kao i usporedba s odabranim konkurentskim zemljama. Navedena analiza ukazala je na potrebu unapređivanja modela i metodologije praćenja investicija kako bi se efikasno pratila realizacija postavljenih ciljeva i donosile adekvatne strateške odluke. U proteklom periodu kretanje investicija nije bilo usklađeno s postavljenim strateškim smjerom te je neophodno kroz novu strategiju adresirati alate s kojima će se povećati učinkovitost provedbe.
Temeljni problemi u realizaciji investicija dominantno se mogu vezati na nepovoljno investicijsko okruženje, suboptimalan sustav upravljanja te potrebno unapređenje zakonodavnog okvira i njegove provedbe. The Travel & Tourism Competitiveness Report 2019. godine pozicionira Hrvatsku na 123. od ukupno 140 mjesta u domeni kvalitete poslovnog okruženja. Unutar navedene ljestvice istaknuta je problematika utjecaja poreznog sustava na poticanje investicija (122. mjesto) i učinkovitost okvira za rješavanje sporova (139. mjesto). Rješavanje tog problema doprinijet će rastu konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnoj ljestvici i omogućiti realizaciju investicija od značaja za održivi i kvalitativni iskorak u razdoblju do 2030. godine.
Ljudski potencijali
Upravljanje ljudskim potencijalima u turizmu suočeno je s nizom izazova, kao što je nedostatak zaposlenika za sezonske poslove, zaposlenici bez adekvatnih kompetencija, s malo iskustva za direktno uključivanje u procese rada, nemotivirani i slabo angažirani zaposlenici, visoka fluktuacija zaposlenika te nizak interes mladih za razvoj karijere. Pridodamo li tome i izazove koje pred turizam stavljaju demografska kretanja u Hrvatskoj i trendovi migracije stanovništva, postaje jasno da će održivost i razvoj turizma uvelike ovisiti o sustavnom i održivom planiranju upravljanja i razvoja ljudskih potencijala.
Održiv razvoj ljudskih potencijala u turizmu potrebno je planirati na mikro i makro razini. U održivom planiranju ljudskih potencijala za potrebe budućega razvoja turizma treba sudjelovati vlada, gospodarstvo, javne institucije, obrazovne institucije, ali i sve druge organizacije koje svojim aktivnostima mogu utjecati na kvalitetan i održiv razvoj ljudskih potencijala. Samo integrirana suradnja svih dionika u turizmu može dati odgovore na ključne izazove. Ljudski potencijal u ovome trenutku predstavlja ograničavajući čimbenik održivog razvoja turizma u Hrvatskoj.
Ključni turistički proizvodi
More i priroda su primarni motiv dolaska u Hrvatsku. To je dominantan turistički proizvod za koji je u sljedećem razdoblju potrebno razmotriti aspekt održivosti i potencijal promjene strateškog smjera prema visokoj dodanoj vrijednosti. Nautički turizam – Hrvatska ima najbrojniju charter flotu na svijetu – je najlukrativniji turistički proizvod no još je daleko ispod potencijala koje može ostvariti. Eno-gastronomski turizam nam je nedovoljno međunarodno etabliran.
Hrvatska još nije prepoznata kao destinacija gradskog turizma. Samo Dubrovnik i Zagreb su značajnije destinacije u tom segmentu. Kulturni turizam ima velike oscilacije kroz destinacije u promociji, upravljanju i razine kvalitete isporuke iskustva. Zdravstveni turizam pati od nedostatka ponude, odnosno kvalitetne zdravstvene infrastrukture, opterećen je problemima domaćeg zdravstvenog sustava, te manjkom investicija i izostanka proaktivnog razvoja usklađenog između svih ključnih dionika. Ruralni turizam je nisko percipiran i nedovoljno profiliran te dominantno vezan za kontinentalnu Hrvatsku i zaleđe u primorskim županijama. Poslovni turizam pati od nedostatka kongresne infrastrukture i nedovoljne prepoznatosti na emitivnim tržištima.
Provedba strategije – svi, na svim razinama
Složenost turizma kao ekonomske i društvene pojavnosti koja ima dominantan značaj te direktna involviranost turizma u gotovo sve aspekte života i rada, zahtijeva iznimnu međuresornu suradnju kako na nacionalnoj razini tako i nižim razinama. Uz Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske kao glavnog nositelja realizacije Strategije, s obzirom na obuhvat planiranih aktivnosti, iznimnu važnost pri implementaciji imat će suradnja s ostalim nadležnim tijelima državne uprave, županijama, gradovima, općinama i sustavom turističkih zajednica.
Financijski okvir za provedbu ove Strategije sadržan je u državnom proračunu i svim ostalim izvorima financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine dio proračuna opće države, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026 (NPOO), Operativnog programa konkurentnosti i kohezije 2021. – 2027. (OPKK), Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. (ITP) te programa EU fondova. Uspješnost provedbe Strategije pratit će se na razini ostvarenja strateških ciljeva do 2030. godine te izvještavati kroz prikupljanje, analizu i usporedbu pokazatelja. Ministarstvo turizma i sporta svake će godine tijelu nadležnom za koordinaciju cjelokupnog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske dostavljati izvješće o provedbi strateških ciljeva i ostvarenju pokazatelja učinka iz Strategije.
*10 ključnih izazova hrvatskog turizma:
- Vremenska i prostorna neujednačenost
- Nepovoljan utjecaj turizma na prostor, okoliš i prirodu
- Nepovoljan međuodnos turizma i klimatskih promjena
- Prilagodba ubrzanim tehnološkim promjenama u turizmu
- Kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva
- Nedostatni ljudski potencijali u brojnosti i kvaliteti
- Neadekvatna struktura i kvaliteta smještajnih kapaciteta
- Nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje
- Nedovoljno učinkovit zakonodavni i upravljački okvir
- Utjecaj kriza na turizam te promjene ponašanja i potreba turista
Pripremio: Zvonko Pavić
